Amaranthus,indijansko žito,štir Amarant ili indijansko žito bilo je osnovna hrana za stanovnike Centralne Amerike sve do dolaska španjolskih konkvistadora koji su ga zabranili iz političkih i socijalnih razloga.Zrno Amaranthusa slovilo je kao izvrsna hrana za djecu i davalo je energiju i snagu vojnicima na njihovim pohodima. To što su rane civilizacije znale o hranjivoj vrijednosti Amarathusa kasnije je potvrđeno i modernim kemijskim analizama.Osim za zrno,neke Amaranthus vrste su pripadnici ranih civilizacija uzgajali i kao povrće što se i danas čini u SAD-u,Kini,Indiji,Africi,Nepalu, Grčkoj,Italiji,Rusiji. Rod Amaranthus čini oko 60 vrsta. Kod nas je kao korov poznat Amaranthus retroflexus .Međutim,postoji nekoliko vrsta kulturnog štira:A. cruentus,A.hypochondriacus,A.eaudatus .Kod amaranta se može koristiti zrno ili lišće.Amarant ima nekoliko karakteristika koje ga čine jedinstvenim.Zrno ima visoki sadržaj lizina,aminokiseline su dobro izbalansirane,sadržaj proteina je od 14 do 18%.Sve to ukazuje na njegovu vrijednost u ishrani ljudi.Dok se kod drugih žitarica najveći dio proteina nalazi u endospermu kod amaranthusa se oko 65%od ukupnih proteina nalazi u klici,a 35%u endospermu.Zrno amaranthusa ima i visok sadržaj ulja (5 do 7%)u čijem se sastavu nalaze tokotrienoli (forme vitamina E)koji djeluju na sniženje kolesterola u krvi. Zrno amaranthusa sadrži i veće količine kalcija i željeza u usporedbi s ostalim žitaricama. Osim zrna koristi se i lišće i selekcijom su stvorene sorte s bolje razvijenim lišćem.Okus lišća je jednak ili čak i bolji od okusa špinata,a bogat je kalcijem,željezom i fosforom. Zrno amaranta je lako probavljivo i koristi se za pripremanje smjesa žitarica za doručak (müsli),palačinke,kruh, kolače.Zrno se može samljeti u svijetlo brašno koje ima vrlo malo glutena ili ga uopće nema.Takvo brašno se može miješati s pšeničnim brašnom radi poboljšanja kvalitete.Zrno amaranta se može koristiti i prženo (kao kukuruz kokičar).Može se miješati i s medom. škrob amaranthusa može se koristiti za pravljenje krema,tijesta,preliva za salate. U proizvodnji amaranta glavni problem je postići optimalnu gustoću sklopa što je dosta teško s obzirom da je zrno jako sitno (u jednom gramu može biti 1000 do 3000 sjemenki).Isto tako i kontrola korova predstavlja problem zbog toga što se za tu svrhu može koristiti samo kultivacija. Da bi se žetva amaranthusa obavila na zadovoljavajući način,trebaju biti ispunjena dva uvjeta:usjev mora imati odgovarajući sklop i mraz koji će osušiti biljke.Ukoliko je sklop nedovoljan, biljke će biti debele,a i cvijet je velik i teško se suši.Kad se biljke osuše,žetva se može obaviti podešenim žitnim kombajnom.Nakon žetve zrno se mora sušiti do vlage od najviše 12%.Prinos amaranthusa je dosta varijabilan i ovisi o sorti,a posebno o količini oborina tijekom vegetacije.Prosječnim se smatraju prinosi od 450 do 700 kg/ha u uvjetima kad se ne provodi navodnjavanje,a uz navodnjavanje 900 do 2000 kg/ha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Sljedeći članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.