Patke su u svijetu najzastupljenija vrsta peradi poslije kokoši i danas je poznat velik broj pasmina koje se razlikuju velićinom,bojom perja i proizvodnim svojstvima. Nastale su pod utjecajem različitih klimatskih i uzgojno-selekcijskih prilika, koje su utjecale na njihov proizvodni smjer.
Stoga ih danas svrstavamo u 3velike proizvodne skupine, odnosno pasmine za proizvodnju jaja (indijska trkačica), kombinirane pasmine (domaća patka, orpington patka, kaki kembel) i pasmine za proizvodnju mesa (ruanska patka, ajlzburi patka, pekinška patka, mošusna patka). Takoder,postoji posebna skupina ukrasnih pataka (karolinka, mandarinka i dr.), iako se pojedine patke iz prethodno navedenih skupina sve više uzgajaju u te svrhe. Posebice to vrijedi nakon uključivanja hibridnih pataka u intenzivnu proizvodnju mesa i jaja. One su, naime, potisnule neke dotadašnje patke iz komercijalne proizvodnje. Zzbog čega se njihov broj u svijetu znatno smanjio i više usmjerio na manje uzgoje za vlastite potrebe (proizvodnja mesa, jaja, ukrasne svrhe i dr.).
Patke za proizvodnju jaja
Indijska trkačica
Indijska trkačica ili pingvinska patka potječe iz Indije,a ime je dobila jer se stalno kreće i pritom se ne klati kao ostale pasmine pataka. U drugoj polovici 19. st. prenesena je u Englesku, gdje je selekcijom znatno povećana nesivost. Smatra se jednom od najplodnijih pasmina pataka, pa se zbog tih dobrih osobina uzgaja u čitavom svijetu. Odlikuje je vitko, usko i uspravno tijelo gotovo uspravna položaja. Glava je duga s izraženim kljunom, koji se s lubanjom spaja u jednoj ravnini te daje izgled dugog klina. Vrat je dug tanak uspravno nošen i postupno se proširuje u dug, zaobljen i vitak trup. Krila su srednje duga i priljubljena uz tijelo. Noge su srednje duge i po- stavljene unatrag. To im omogućuje uspravno držanje tijela.
Perje je zbijeno, glatko i dobro priljeće uz tijelo.Prema boji razlikuje se više sojeva (bijeli,crni,čokoladni,šareni,jarebičasti i dr.), pri čemu je najbrojniji bijeli soj. Prosječna težina odrasle ženke kreće se oko 1,7kg, a mužjaka oko 2kg. Meso odraslih patki nema komecijalnu vrijednost, iako se mlade patke u dobi od 6 tj. mogu klati. No, meso je vrlo ukusno i podsjeća na meso divlje patke. Patke su vrlo ranozrele i pronesu u dobi 5-6 mj., pri čemu godišnje daju i više od 200 jaja. Prosječno teže 65-75g i imaju blijedozelenu boju ljuske.
Za uzgoj im je potreban nešto veci prostor. Zato jer u ograničenu prostoru slabo nesu. Pritom su vrijedne u pronalaženju hrane, zbog čega većinu hranidbenih potreba mogu zadovoljiti na pašnjacima. Naime, ne zahtijevaju toliko hrane kao krupnije pasmine pataka pa su rentabilne u proizvodnji. Osim toga vrlo su otporne i lako se prilagođavaju na novi okoliš pa je i to jedan od razloga njihove proširenosti u uzgojima.
