Na traženje mnogih pretplatnika da ponovno objavljujemo radove i sjetvu povrća po mjesecima odgovara naš stalni suradnik dipl.ing.Ivan Gašpar.

Mnoge vrste povrća proizvode se iz uzgojenih prijesadnica. U ovo doba godine njihov uzgoj uglavnom se obavlja u zaštičenu prostoru, pretežito u toplim lijehama – klijalištima. Tamo se biljke nalaze do određenog stadija rasta i razvitka. Nakon čega se presađuju na stalno mjesto proizvodnje. Ako se prijesadnice uzgajaju na otvorenu prostoru. Tada se tlo mora što bolje pripremiti, kako bi prijesadnicama osiguralo i dobro zdravstveno stanje. Misleći pritom na gljivične bolesti, štetnike i korove koji prijete prijesadnicama iz tla. Ako se navedeni nametnici tla ne suzbiju u pripremi gredica za sjetvu ili sadnju povrća vrlo lako mogu nastati veliki problemi. To dovodi u opasnost cijele planirane proizvodnje povrća.

Što daje raniji uzgoj prijesadnica ?

Prije svega raniji početak vegetacije, ponekad i 40-60 dana. Potom raniju berbu povrća, dulje razdoblje berbe kod mnogih vrsta i kultivara. Veliku uštedu sjemena, koje je zbog visoke kakvoće i pouzdanosti dosta skuplje pa je manja količina sjemena pri sjetvi kompenzirana višom cijenom sjemena. Pri uzgoju prijesadnica valja znati odrediti pravi vegetacijski prostor. U punoj gustoći ni jedna biljka ne može doseći svoj puni razvitak, a nama je cilj da svaka iznikla biljka povrća dade prijesadnicu pune kakvoće. Kako mnoge godine do sada tako i ovaj put na početku ove godine želimo podsjetiti naše marljive proizvođače povrća što im je moguće sijati ili saditi u ovom mjesecu u oba naša klimatska područja.

Prethodni članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Sljedeći članakSuzbijanje korova u šećernoj repi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.