Mladi rani krumpir u plasteniku se obično proizvodi nakon berbe salate,rotkvice i mladog luka -kapule.Krumpir je umjerenih zahtjeva prema toplini.

Nadzemna vegetativna masa može podnijeti temperaturu od -1 do -1,5 °C u kraćem razdoblju. Na temperaturi -2°C i nižoj, u nešto duljem razdoblju mogu stradati tek mlade iznikle biljke, odnosno lišće. Stabljika i lišće se mogu pojaviti ponovno iz još nepotjeranih pupova, ako su sađeni dovoljno krupni sjemenski gomolji. Tada za berbu, odnosno za tržište dospijevaju 10 -12 dana kasnije. Oštećenja od mraza u stadiju nicanja su manja. Zato jer se biljke brzo regeneriraju. Što je nadzemna stabljika (cima) veća, to su opasnosti od mraza veće, kao i štete. Zato jer razvijene biljke gube regenerativnu sposobnost. Klijanje gomolja krumpira počinje već na temperaturi 3 -5 ° C.

Kao biološki minimum klijanja i nicanja smatra se temperatura tla 7 -10 ° C,a optimum je 20 ° C. Pri temperturi tla od 7 do 10 ° C i optimalnoj vlažnosti, krumpir niče tek za 30 -35 dana. Sadnja naklijalih gomolja krumpira posebnost je rane proizvodnje, jer pri istim uvjetima nicanje traje 6 -10 dana ranije. Uspostava korijenova sustava protječe na temperaturama tla višima od 7 ° C. Zato je važno da se krumpir u plasteniku što prije i što bolje ukorijeni, jer je to dobra pretpostavka intenzivnog rasta nadzemnog vegetativnog dijela stabljike (cime). Dobro ukorijenjene biljke otpornije su na sušu, bolje upijaju hranjive tvari iz dubljih slojeva tla, oblikuje se veći broj stabljika i stolona. To uvećava broj gomolja po biljci, a time i prinosa.

Prethodni članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Sljedeći članakSuzbijanje korova u šećernoj repi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.