U današnje vrijeme prisutna je velika potražnja za dostupnošću različitog voća tijekom cijele godine. Za dostupnost voća tijekom cijele godine zaslužne su nove spoznaje u čuvanju plodova poslije berbe, komunikacijama i transportu. Navedeno je omogućilo transport plodova sa velikih udaljenosti na mjesta potražnje. Drugi način na koji se može omogućiti dostupnost voća je uzgoj voća u zaštićenim prostorima čime se može omogućiti uzgajanje voćnih vrsta u regijama u kojima to zbog klimatskih uvjeta nije moguće.

Također, navedenim se može promijeniti vrijeme dozrijevanja plodova voćnih vrsta, odnosno da su ranije ili kasnije od uobičajenog vremena dostupni za tržište.

Zaštita od mraza i ranija berba

Sorte koje vrlo rano dozrijevaju su uglavnom osjetljive na mraz od kojih stradaju u proljeće, pa upravo uzgoj u zaštićenim prostorima omogućuje zaštitu od mraza. U umjerenom pojasu je zabilježeno da se uzgojem u zaštićenim prostorima berba koštičavih voćnih vrsta može pomaknuti za 30 do 90 dana ranije, te neke voćne vrste mogu plodonositi tijekom cijele godine. Od 1990-ih godina u Kini se rapidno povećava uzgoj voća u zaštićenim prostorima. Na primjer u sjevernoj Kini temperature tijekom zime su ispod – 20 °C, te za vrijeme cvatnje koštičavih voćnih vrsta su ispod točke smrzavanja. Upravo zbog navedenog uzgoj u zaštićenom prostoru se značajno povećava. Prema FAO-u u mediteranskoj regiji uzgoj u zaštićenim prostorima (tuneli i staklenici) se rapidno proširio sa 0 ha u 1950. godini, do 120 000 ha u 1985. godini, te do 200 000 ha u 1997. godini. Osim toga uzgoj u zaštićenom prostoru uklanja problem nakupljanja vode, te omogućuje zaštitu od vrućih vjetrova i tuče. Veliki nedostatak uzgoja voća u zaštićenom prostoru je taj što trenutno uglavnom ne postoje sorte koje su specijalizirano oplemenjivane za uzgoj u zaštićenom prostoru, odnosno koriste se sorte koje se koriste u normalnom uzgoju voća na otvorenom. Kako bi proizvodnja bila što učinkovitija potrebno je razviti sorte koje su adaptirane za uvjete uzgoja u zaštićenim prostorima.

Uzgoj u zaštićenom prostoru će dovesti do minimiziranja problema s bolestima, izbjeći pucanje plodova i doprinijeti većoj konzistentnosti plodova u kakvoći. Također zbog kontroliranih uvjeta proizvodnje manji je pritisak bolesti i štetnika i posljedično manji je broj tretiranja zaštitnim sredstvima. Međutim zbog veće vlažnosti, ako se pravilno ne održavaju higijenski uvjeti, mogu se pojaviti problemi sa bolestima.

Zahtjevi za normalno plodonošenje

Bujnost

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 23-24/2018

Prethodni članakZa 90.156 poljoprivrednika odobreno 127,4 milijuna litara plavog dizela
Sljedeći članakStočarima isplaćeno 25 milijuna kuna za uzgoj rasplodnih junica
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.