Uzgoj šipka

76
Uzgoj šipka

Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata s vrućim ljetima i blagim zimama, dok je otporniji na niske temperature od  smokve. Povećanje potražnje za šipkom prvenstveno je zbog pozitivnog učinka na ljudsko zdravlje – visokog sadržaja bio aktivnih komponenata.

U posljednja dva desetljeća mnoga znanstvena istraživanja o zdravstvenim dobrobitima šipka na ljudsko zdravlje, potvrdila su tradicionalno poznate benefite: kora, lišće, cvijeće i korijenje sadrže bioaktivne spojeve koji imaju antimikrobno djelovanje, snižavaju krvni tlak i djeluju preventivno na dijabetes, a dokazano je i njihovo povoljno djelovanje na kancerogene stanice. Rezultati ovih istraživanja povećali su svijest javnosti o šipku kao nutritivno bogatoj i farmakološki značajnoj biljci te se i konzumacija šipka značajno povećala. U prošlosti pak, šipak je i u svim velikim religijama imao kultno značenje. Tako je u Egiptu bio simbol blagostanja i težnje, a koristio se za liječenje trakavice.

Plan sadnje

Prilikom podizanja nasada šipka, potrebno je izraditi plan sadnje, odlučiti se za sortiment koji je u ovisnosti o agroekološkim uvjetima gdje se nasad podiže te osigurati zdrave i kvalitetne sadnice. Razmak sadnje ovisi o mnogim čimbenicima, a među važnijima su sortiment, uzgojni oblik, konfiguracija tla i planirana mehanizacija za obradu i održavanje tla.

Što se tiče pripreme tla za sadnju šipka, na dobro dreniranim i prozračnim tlima obavlja se duboko oranje (od 50-ak cm), i to je najpoželjnije orati krajem ljeta ili početkom jeseni. Istovremeno s dubinskim oranjem, provodi se i meliorativna gnojidba. Prije podizanja nasada svakako je poželjno uzorke tla odnijeti u pedološki laboratorij da bi se vidjelo kojih mikroelemenata u tlu ima u suvišku, kojih u manjku te da bi se znalo na koji način i koliko je potrebno gnojiva unijeti u tlo, za optimalan rast i razvoj šipka. Nakon meliorativne gnojidbe, tlo poravnati tanjuranjem, drljanjem ili frezanjem prije kopanja sadnih jama. Sadne jame trebale bi biti dubine od oko 0,8 m i širine od 1,2 m. Najpovoljnije vrijeme za sadnju je rano proljeće, dok se sadnice uzgojene u kontejnerima mogu saditi tijekom cijele godine.

Nakon sadnje, plodnost tla treba održavati pravilnom i redovitom primjenom svih agrotehničkih mjera. Na području Dalmacije, tlo u nasadu šipka potrebno je redovito obrađivati s obzirom na visoke temperature i nepravilan raspored oborina. Obrada tla počinje jesenskim oranjem, a zatim i plitkim proljetnim oranjem (10-15 cm). Korovi se mogu suzbijati kemijski herbicidima ili mehanički plitkim oranjem (5-8 cm). Redovita gnojidba mineralnim gnojivima obavlja se 2-3 puta na godinu, a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. Osnovna gnojidba obavlja se uz jesensku obradu tla. Poželjno je svake 3 godine uz osnovnu gnojidbu gnojiti i sa stajnjakom (organskim gnojivom).

Rezidba

Rezidba je iznimno važna agrotehnička mjera kojom se formira uzgojni oblik, regulira rodnost, povećava kvaliteta plodova, te smanjuje mogućnost pojave bolesti i štetnika. Ovisno o razvojnom stadiju šipka, razlikuju se rezidba mladih voćaka- formiranje uzgojnog oblika, te rezidba rodnih stabala. Šipak prirodno raste u obliku grma s velikim brojem izdanaka, a u intenzivnom uzgoju formiraju se uzgojni oblik „vaza“ ili s 4-6 izdanaka kao grm. Kod rodnih stabala rezidbom se regulira rodnost i održava uzgojni oblik. Prorjeđivanje plodova je poželjno s obzirom na to da preveliki broj plodova na stablu uzrokuje smanjenu kvalitetu plodova. Na području Dalmacije, navodnjavanje nasada je poželjno s obzirom na nepravilan raspored oborina tijekom godine. Iako šipak podnosi duži vremenski period suše, a za posljedicu ima nepravilan rast i razvoj i nadzemnog i podzemnog dijela biljke, a nedostatak vlage u tlu uzrokuje smanjenu elastičnost kore koja otvrdnjava. Otvrdnuta kora prilikom kiše ili navodnjavanja onda puca kada plod raste i sazrijeva. Navodnjavanje u nasadu šipka se provodi ili kapanjem ili raspršivačima.

Od bolesti i štetnika šipka kod nas su najčešće krastavost ploda (Sphaceloma punicae), siva plijesan (Botrytis cinerea), suha trulež ploda (Alternaria spp.), lisne uši (Aphidae), mediteranska voćna muha (Ceratitis capitata), te jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae). Redovitim agrotehničkim mjerama preventivno se smanjuje mogućnost bolesti i štetnika u nasadu.

Berba

Berba plodova šipka odvija se u fazi pune zrelosti, što je na području južne Dalmacije, od kraja kolovoza pa sve do početka studenoga. Vrijeme berbe uvelike ovisi o klimatskim prilikama u godini uzgoja te sortimentu. Zrelost plodova šipka za berbu određuje se vizualno po boji ploda te kemijskim putem – sadržajem suhe tvari i kiselina.

Tablica 1. Potrebna oprema za uzgoj nasada šipka

Ekonomska isplativost šipka

Kod intenzivnog načina uzgoja šipka potrebni su visoki inputi i redovita agrotehnika s navodnjavanjem kako bi se osigurali stabilni i konstantni urodi. U nasadu šipka su pretpostavljene agrotehničke mjere: obrade tla (oranje i frezanja), gnojidbe tla (osnovna i dopunska) i folijarne gnojidbe, zaštite od nametnika i štetočina, rezidbe, berbe i transporta plodova. Prirod ploda je kalkuliran kao produkt priroda po stablu i broja stabala po hektaru.

Pretpostavljeno je da se proizvođač opredijelio za kupnju jednog dijela osnovne opreme, dok će ostalu opremu unajmiti. Trošak amortizacije izračunat je po linearnoj metodi i iznosi 10 %. Trajnost opreme prema računovodstvenim standardima je procijenjena na 10 godina. Godišnji iznos amortizacije iznosi 6.706,30 kn/god.

Tablica 2. Ukupni troškovi proizvodnje za obje varijante razmaka sadnje od 4 do 10 godine

U tablici 2. prikazane su količine materijala i strojnoga rada potrebnih za podizanje 1 ha šipka, s pripadajućim cijenama. Ukupni troškovi smanjuju se proporcionalno sa starosti nasada, nakon četvrte godine, odnosno kad nasad ulazi u fazu pune rodnosti i trženja plodova. Za izračune ukupnih prihoda  uzeta je prosječna obračunska cijena od 8,00 kn/kg šipka. U izračunu je korištena količina od 90 % od ukupne rodnosti, pretpostavljajući da 10 % plodova nije za tržište, a radi se o oštećenim (raspuknutim) plodovima šipka.

Tablica 3. Formiranje ukupnog prihoda na 1 ha nasada šipka
Tablica 4. Točke pokrića s i bez amortizacije za obje varijante razmaka sadnje

Anketiranjem je utvrđeno da se cijena svježeg ploda šipka kreće od 4,00 – 12,00 kn/kg, a cijena litre soka od 24,00 – 40,00 kn/l. Randman je 5 kg šipka za 1 litru soka. Izračun pokazatelja poslovanja ukazuje da je proizvodnja bez zaposlenog djelatnika ekonomična i rentabilna. Visoki pokazatelji rentabilnosti (akumulativnosti) ukazuju na dobru tržišnu poziciju proizvodnje šipka. Zaključujemo da OPG mora povećati fizički opseg proizvodnje šipka s 1 na 2 ha. U tom slučaju se rezultati poslovanja (troškova i dobiti) mijenjaju. Varijabilni troškovi materijala se proporcionalno povećavaju kao i troškovi unajmljene radne snage. Stalno zaposleni je i dalje jedan djelatnik uz troškove amortizacije koji se povećavanju za amortizaciju na dodatnom 1 ha. Trošak amortizacije mehanizacije ostaje isti, jer nema novih nabava, a u ovom slučaju se povećava iskorištenost postojeće opreme (mehanizacije).

Pozitivne vrijednosti ekonomskih pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje pokazuju da je proizvodnja šipka u punoj rodnosti (6. godina) ekonomična i rentabilna pod pretpostavkom postizanja očekivanog priroda ploda šipka i njegove uspješne prodaje. Ističemo da dobiveni rezultati vrijede isključivo pod navedenim pretpostavkama i mogu poslužiti samo kao orijentacija proizvođačima i OPG-ima u planiranju i donošenju poslovnih odluka u procesu upravljanja ovom voćarskom  proizvodnjom.

Iz kalkulacija točke pokrića (tablica 4.) s uračunatom amortizacijom potrebno je utržiti 35% plodova šipka u osmoj godini od podizanja nasada da bi se pokrili svi troškovi. 

Rezultati istraživanja pokazuju da u južnoj Dalmaciji postoje preduvjeti za povećanje voćarske proizvodnje, posebice mediteranskih kultura, kao što su šipak, smokve i masline. S obzirom na zastupljenost sorata šipka u južnoj Dalmaciji, mikroklimatske i mikrolokacijske specifičnosti, svojstva sorata (veličina ploda i zrna, kemijski sastav soka i randman, otpornost na bolesti i štetnike) najprikladnije sorte za uzgoj i trženje (kao konzumni plod ili prerađevina u sok) su Barski slatki i Glavaš.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje