Automatsko čišćenje svinjaca uz pomoć pomičnog poda – automatiziranog sustava transportnih traka za uklanjanje stajnjaka i dodavanje svježe stelje svaka dva sata. Švedska operativna skupina koja testira ovu tehnologiju vjeruje da će navedeno dovesti do čistijih i zdravijih svinja, niže uporabe antibiotika, povećane profitabilnosti, 95% manje emisije plinova i nulte potrošnje vode.

“Moving Floor” tj. „pomični podovi“ ime je švedske tvrtke koja vodi ovu operativnu skupinu.  Inicijalno je ova tvrtka razvijala tu tehnologiju za govedarske staje, a pokazala se uspješnom. Ideja za koncept pokretnog poda je prilično jednostavna: kontinuirano čišćenje (12-15 puta dnevno) omogućava visoku razinu higijene i samim time poboljšava zdravlje životinja i smanjuje upotrebu antibiotika. Ako se stajnjak iz staje ukloni u roku od dva sata, to smanjuje i emisiju amonijaka za 95% tako da je odlučeno istu tehnologiju testirati i na svinjama.

Kretanje je ključno

„Moving Floor“ obiteljska je tvrtka smještena na švedskom otoku Gotland. Danas tvrtku vode Katja Lindvall i njezina sestra, ali začetnik je bio njihov otac Tommy Lindvall koji je izumio staje za samočišćenje stoke 1995. godine. Priča ide da je nakon gledanja dokumentarnog filma o gnuima u savani, Tommy Lindvall shvatio da su se te životinje manje razboljevale jer su se neprestano odmicale i od svog izmeta tokom ispaše na golemim pašnjačkim površinama. Ali, kad tisuću životinja okupimo u staji, ne postoji mogućnost odmicanja. Lindvall je zaključio da ako se životinje ne mogu maknuti sa stajskog gnoja, tada bi pod trebao biti u mogućnosti stajnjak udaljiti od njih.

Od 2003. do 2008.g. u Švedskoj su provedena sveučilišna ispitivanja kako bi švedska vlada odobrila   ovu inovaciju sukladno zakonu o dobrobiti životinja. „Moving Floor“ potom je plasirao proizvod za telad, a kasnije i za krave. Za to vrijeme, Lindvall je izveo ispitivanja i na svinjama.

U početku je shvatio da će potražnja za pokretnim podom za svinjogojske staje biti puno veća od potražnje za govedarske staje, a razlog je sama struktura industrije – populacija svinja je velika, a svinje se uzgajaju u zatvorenim prostorima. U 2002. g. pokusi s pokretnim podom za svinje pokazali su neke pozitivne rezultate, međutim svinje su opetovano jele pokretne pojaseve/trake i zbog toga ispitivanja u konačnici nisu bila uspješna.

Novi materijal za pojas za čišćenje

Komercijalizacija štale za samočišćenje kod svinja do sada nije bila moguća zbog izazova u odabiru materijala. Remen je vrlo važan za samočišćenje, jer se pokretni pod sastoji od pokretne trake kojoj remen omogućava rotaciju, a stajski gnoj se mehanički odstranjuje bez dodavanja vode. Bilo je potrebno pronaći materijal za traku koji bi zadovoljavao sve uvjete, koji svinje ne bi uništile i ne bi bio previše klizav za njih. U posljednjih nekoliko godina otkriven je materijal koji udovoljava ovim uvjetima tako da je dosegnuta faza u kojoj se ta tehnologija može komercijalizirati. Inspiracija i savjet traženi su u drugim industrijama i to uglavnom u automobilskoj.

Mala probna instalacija postavljena je na jednoj tovnoj farmi u Švedskoj. Cilj instalacije bio je optimizirati tehnologiju, testirati performanse i funkciju čišćenja, provjeriti optimalne intervale čišćenja i općenito održavanje. Nakon što je tehnologija ispravno proradila, operativna skupina je željela otkriti kako ona može poboljšati dobrobit životinja, higijenu, utjecaj na okoliš i smanjiti upotrebu antibiotika. Preliminarni rezultati pokazuju zdrave svinje s dobrim prirastom i dobrom stopom konverzije hrane.

95% niža emisija plinova

Ispitivanja su još u tijeku i operativna skupina još nije dala svoje konačne rezultate, a druga šarža svinja trenutno se nalazi u staji. U testnoj staji ima mjesta za 60 tovljenika koji se temeljito prate i ocjenjuju. Tim veterinara provodi ispitivanja i bilježi podatke o zdravlju i dobrobiti životinja te o rezultatima rasta. Kontrola klime i emisija također je važan element pa se i to mjeri. Emisije amonijaka u staji dosad su pokazale razinu amonijaka od 0,2-0,7 ppm. Te su vrijednosti otprilike 95% niže nego na konvencionalnim svinjogojskim farmama.

Tehnologija se trenutno promovira u Kini jer se 50% ukupne svjetske proizvodnje svinja nalazi u Kini, a kineska svinjogojska industrija suočena je s teškim ekološkim izazovima. Namjera je potaknuti i daljnja istraživanja u zemljama kao što su Danska, Nizozemska i Njemačka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje