Stižu vijesti o milijunskim štetama na usjevima!

316
milijunske štete u usjevima

Stižu vijesti o milijunskim štetama od divljači na usjevima diljem Hrvatske. Novska, Topolje, Pregrada, Đakovo, svakoga dana sve je duži popis mjesta i poljoprivrednika kojima se dovodi u pitanje opstanak poljoprivredne proizvodnje, sve zbog nemara i nebrige nadležnih institucija kojima je očito draža divljač koja se hrani poljoprivrednim kulturama, od poljoprivrednika koji trpe milijunske štete na usjevima i koji su očajni zbog ogromnih gubitaka, pa su spremni i na napuštanje poljoprivredne proizvodnje.

Gdje ima dima, ima i vatre, kaže stara poslovica, a u slučaju tvrtke Korina proizvodnja iz Novske, koja ima oranice u području državnog lovišta Grede-Kamare, gdje ima divljači, ima i štete na njihovim usjevima. I to štete koja se svake godine povećava, kako nam je objasnio Stanko Šarac, član Uprave tvrtke Korina, koja u ratarskoj proizvodnji obrađuje oko 1700 ha, od čega je 1300 ha državnog poljoprivrednog zemljišta koje imaju u zakupu.

No, dio tih površina pripada državnom lovištu kojeg je u koncesiju dobio Hrvatski lovački savez, koji, kako navodi Stanko Šarac, na opetovane molbe i upućene dopise iz tvrtke Korina proizvodnja da divljač iz lovišta čiji su lovozakupnici čini štete na njihovim usjevima, nije poduzeo potrebne mjere kako bi se spriječile daljnje štete.

Stanko Šarac iz tvrtke Korina, pokazuje štete na kukuruzu od divljih svinja

Mjere za sprječavanje štete od divljači

Sukladno odredbama Zakona o lovstvu, lovoovlaštenik stječe pravo lova na određenom zemljištu, a pravo lova obuhvaća i gospodarenje s divljači koje podrazumijeva i rješavanje problema šteta od divljači. Kako bi štetni događaji ove vrste bili čim rjeđi, zakonom je normirano da je lovoovlaštenik obvezan poduzimati određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, a tu obvezu nameće zakon također i korisnicima zemljišta.

Mjere za sprječavanje štete od divljači su:

  • smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu,
  • osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu,
  • čuvanje usjeva i nasada,
  • izgon divljači s ugroženog zemljišta,
  • ograđivanje zemljišta te
  • uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

Koje je sve mjere za sprječavanje štete od divljači dužan poduzimati određeni lovovlaštenik propisuje se odlukom o ustanovljenju lovišta. U te mjere osobito spadaju donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete, te nabavljanje zaštitnih sredstava i pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu.

Zakon utvrđuje lovoovlaštenikovu obvezu da je u uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu dužan o svom trošku zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima.

Ako, unatoč provedbi mjera za sprječavanje štete, divljač ipak pričini štetu, zakon propisuje da je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, dakako, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači. Dakle, prethodno je poduzimanje preventivnih mjera preduvjet da bi se oštećenik s uspjehom lovoovlašteniku obratio s odštetnim zahtjevom u izvansudskom rješavanju spora ili u eventualnoj parnici za naknadu pričinjene štete.

milijunske štete na usjevima
Kukuruzom se hrane divlje svinje koje ne mogu spriječiti ni električni pastir, niti plinski topovi postavljeni na rubovima šuma i oranicama tvrtke Korina

Kukuruzom se hrane divlje svinje koje ne mogu spriječiti ni električni pastir, niti plinski topovi postavljeni na rubovima šuma i oranicama tvrtke Korina

Kuda idu divlje svinje? Na oranice po hranu!

  • Ne zna se broj divljih svinja u ovom lovištu, govori se o oko 300-500 jedinki, no nama one čine ogromne štete u jesen pred berbu kukuruza, a u proljeće nam ruju posijano sjeme, pa smo morali presijavati i zvati vještaka da napravi procjenu i pokrenuti sudski postupak, jer Hrvatski lovački savez (HLS) ne priznaje da su odgovorni za tu štetu, iako nisu poduzeli niti jednu mjeru da te štete spriječe, već cijelo vrijeme prebacuju krivnju na nas, a budući da nemaju osiguranje, preostaje nam jedino sudska tužba radi nadoknade štete, objašnjava Šarac i dodaje:
  • Postavili smo oko naših oranica oko 15 km električnog pastira, koji očito nije učinkovit kod naleta divljih svinja. Postoji i dio čvrste ograde s armaturom koju je postavio grad Novska, no divljač zaobilazi tu ogradu i dalje čini štete.

Razgovarali smo i s jednim od djelatnika tvrtke Korina proizvodnja, koji je zadužen za održavanje mehanizacije tvrtke, Lukom Konakovićem koji također obilazi oranice koje su u lovištu i na rubovima uz šumu gdje je postavljen električni pastir.

Mi postavljamo i održavamo pastira prema svim pravilima struke i uputama proizvođača, no stalno nailazimo na probijenu ogradu i očito da pastir ne može zaustaviti krdo divljih svinja, koje nagon za hranjenjem tjera preko svih prepreka.

Iz Korine su rekli da se štete događaju i na nekim drugim lokacijama na kojima imaju parcele, također od divljači iz lovišta, ali tamo su lovoovlaštenici bili Šumarski fakultet i lokalno lovačko društvo, koji su imali osiguranje i s kojima su jednostavno i brzo dogovorili nadoknadu šteta.

-U ovom državnom lovištu Hrvatski lovački savez ima ugovor s državom, ali niti ima osiguranje, niti poduzima išta da spriječi štete od divljači. Znamo da divljači mora biti u lovištu, ali to ne znači da mi moramo trpiti štetu od divljači koja se hrani našim usjevima. Mi bi bili sretni da nemamo otvorenih sporova oko nadoknade tih šteta u vrijednosti oko 1,8 milijuna kuna, a samo u ovoj godini oko 600 tisuća kuna. Već 7 godina vodimo sporove s HLS-om, i svake godine pokrećemo nove tužbe, a iznosi šteta su sve veći. Nama je najvažnije da spriječimo štete i tu očekujemo intervenciju nadležnih državnih institucija, bilo Državnog inspektorata, bilo Ministarstva poljoprivrede, jer se radi o državnom zemljištu, smatra Šarac.

Predsjednik Uprave tvrtke Korina, kojoj su navedeni usjevi, na kojima štete radi divljač, izvor krmiva za stoku na njihovim tovnim farmama, Željko Mirosavljević, napominje da zbog izostanka prinosa imaju dodatne troškove kupovanja novog sjemena, stočne hrane, servisiranja skupe poljomehanizacije zbog rupa na oranicama koje ruju divlje svinje, no najviše od svega su ogorčeni izostankom reakcije države kako bi se spriječile daljnje štete.

  • Pokrenuli smo poljoprivrednu proizvodnju još za vrijeme rata i krenuli smo od ničega, ali uz podršku lokalne vlasti i kredita, razvili smo uspješnu proizvodnju žitarica i uljarica, imamo vlastiti silos od 15 000 tona i imamo dvije farme za tov goveda s 1000 tovljenika po turnusu, 50-ak grla u sustavu krava-tele i mješaonicu stočne hrane, za koje su nam neophodna krmiva kojima se sad goste divlje svinje. Hrvatskom lovačkom savezu je lakše dopustiti da divljač radi štetu na usjevima kojima se hrani, nego da zaposle ljude i osiguraju hranilišta/remize za divljač, tvrdi Mirosavljević.
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-7.-1024x768.jpg
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-6.-1024x770.jpg
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-5.-1024x792.jpg
Željko Mirosavljević, predsjednik Uprave tvrtke Korina rekao je da je zbog šteta od divljači upitna njihova daljnja poljoprivredna proizvodnja

Željko Mirosavljević, predsjednik Uprave tvrtke Korina rekao je da je zbog šteta od divljači upitna njihova daljnja poljoprivredna proizvodnja

Iz nekoliko dopisa koje su nam pokazali, a koje su slali HLS-u, vidljivo je da su tražili da se poduzmu mjere i dostave repelenti, no iz saveza samo dobivaju odgovore da se oni ne smatraju odgovornima za nastale štete, a na sudu odugovlače, kako ne bi morali isplatiti odštetu.

  • Imamo i dopis u kojem smo tražili od Hrvatskog lovačkog saveza da spriječe štete i poduzmu potrebne mjere, da nam osiguraju repelente za koje je upitno jesu li učinkoviti u zaustavljanju divljači, ali oni bi  bankrotirali da isporuče tolika sredstva za lovište od skoro 14000 ha. Uz brojne sudske tužbe koje nemaju učinka zbog sporosti pravosuđa, jedino nam još preostaje podizanje ograde, koja bi u dužini od 12 km koštala oko 500 000 kn,  kaže Mirosavljević i dodaje kako su ogorčeni jer se štete gomilaju, a na njihove apele nitko ne reagira i smatraju se nezaštićenima od strane države koja je vlasnik lovišta i na kraju zaključuje:
  • Ili ćemo samo morati financirati ogradu, ili ćemo odustati od poljoprivredne proizvodnje!“

Kako prenosi Glas Slavonije i u selima Đakovštine koja su u blizini Vojnog poligona Gašinci i koje je u sastavu državnog lovišta Breznica, trpe štetu od jelena i divljih svinja koje ulaze u usjeve. Navedenim lovištem površine oko 9000 ha gospodare Hrvatske šume. U tamošnjim selima, ljudi noću dežuraju u kukuruzištima ne bi li divljim svinjama stali na kraj.

Bilježimo štete na kukuruzu od divljači štetu od čak 70 posto. Postavili smo i repelente, no slaba je to zaštita. Štete trpe svi koji imaju polja što graniče s državnim lovištem Breznica, tvrde iz sela Levanjska Varoš koji su spremni dati dio vlastite zemlje za sadnju lovne remize, ali neka im se namiri šteta. Jer s ostavljanjem pojasa za lovnu remizu automatski će biti manja šteta i na drugim područjima.

-No što će njima lovne remize kada mi “sadimo” za njih – kažu s gorčinom poljoprivrednici, aludirajući na to da se divljač iz državnog lovišta i s Vojnog poligona Gašinci “namiri” u tuđem kukuruzu. Dodaju da ove godine štetu prave i brojni jazavci, a da divlje svinje više poruše nego što pojedu uroda u kukuruzištima.

Bojazan od kuge

Uz štete na usjevima, velika je ugroza i zaraza afričkom svinjskom kugom, koja se granici Hrvatske i Srbije, gdje je potvrđena, približila na samo stotinjak kilometara, a glavni vektor njezina širenja upravo su divlje svinje. Cjepiva za afrički svinjsku kugu nema, a izaziva goleme ekonomske štete – pojavi li se u proizvodnji i na jednoj životinji, mora biti eutanaziran cijeli uzgoj, a rigorozne mjere provode se i u krugu od tri i deset kilometara. Glas Slavonije navodi da poljoprivrednici iz Đakovštine imaju razloga za strahovanje:

-Neka je netko bio u svom kukuruzu kako bi ga zaštitio od divljih svinja, a ako one imaju afričku svinjsku kugu, vlasnik je na obući iznese, a da i ne zna.

I u Zagorju ima šteta na njivama s kukuruzom koje pustoše divlje svinje. Novinar s portala Zagorje.com razgovarao je s poljoprivednikom Željkom Gajšakom iz Kostela kraj Pregrade koji je ove godine kukuruz posijao na četiri njive, ukupno 3 hektara i sada strepi koliko će mu toga opustošiti i uništiti, odnosno koliko će toga na kraju moći spremiti u ‘koružnjak’. Jer već odavno svojim kukuruzom hrani domaće i divlje svinje.

Svake godine imamo taj problem. Lani nije bilo toliko štete i nisam se žalio, ali ove godine opet nas intenzivno pohode divlje svinje. Napadaju čim se kukuruz počne klasiti. Početkom rujna šteta je bila oko 30 posto, ali to je tek početak. Gdje je još berba kukuruza? Do tada stignu sve uništiti. Tim gore, jer sve pogaze, pa više unutra ne mreš ni beračem kukuruza. Divlje svinje obitavaju na Kunagori i izgleda da su se razmnožile. Lovci su mi dali tekućinu koja bi trebala biti kao zaštita i koja odbija divlje svinje. No, njima to ništa ne smeta. Nije da lovci ne daju ništa za štetu koju divlje svinje naprave, ali to je minimalno u odnosu na kompletnu štetu. Postavio bih pitanje Lovačkom društvu. Kaj oni misle napraviti po tom pitanju? Jer samo nam još treba da nam svinje donesu afričku svinjsku kugu. Onda je to točka na i. Ak’ pak zapustimo njive i ne bavimo se više poljoprivredom, došel bude poljoprivredni redar i kaznil nas bude. Dakle, u svakom slučaju si na gubitku – zaključuje Gajšak, a prenosi Zagorje.com.

Zakon propisuje da se smatra da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta ako lovoovlaštenik u tom lovištu ne dokaže protivno. Posrijedi je oboriva tvrdnja koja lovoovlašteniku omogućuje dokazivanje da je štetu počinila divljač koja stalno ne živi u lovištu u kojem je šteta počinjena. Mogućnost takvog dokazivanja odnosno obaranja te zakonske predmnjeve za lovoovlaštenike je iznimno bitna jer su odštetno odgovorni i za naknadu štete koju pričini divljač koja u lovištu u kojem se zbio štetni događaj stalno ne živi, ali u takvim slučajevima stječu pravo na odstrjel te divljači.

Štete od divljači i na OPG-u Željka Gajšaka kod Pregrade i Jeleni su pobrstili usjeve poljoprivrednika u Topolju i prouzročili milijunske štete

Poljoprivrednici iz Poljoprivredne zadruge Bajmak iz Topolja imaju od 60-100% štete na usjevima koje je poharala jelenska divljač, čija se brojnost procjenjuje na oko 3000 jedinki i stalna su prijetnja površinama s poljoprivrednim kulturama kojih je u tom baranjskom kraju oko 10 000 ha. Kad su ustanovili da im je uništen gotovo cijeli urod, poslali su apel vladi da smanji broj divljači, inače će napustiti svoja ognjišta. Pokušali su svim raspoloživim mjerama zaustaviti jelene, no niti repelenti, niti ograde nisu spriječili divljač koja im je devastirala usjeve. Kako navode iz te zadruge, pokušali su problem riješiti pravnim putem i podnosili su tužbe protiv lovačkog društva koje je lovoovlaštenik lovišta koje obuhvaća i njihove oranice, no lovci su im poručili da slobodno tuže, ali da nikad odštetu neće dobiti. Zato traže od države da im pomogne i smanji populaciju divljači i pitaju se jedino tko je državi bitniji: “Ili mi, ili ta divljač?

Postavi pitanje autoru klikom ovdje