Kako su dani sve kraći i temperature će biti sve niže, biljke ulaze u fazu mirovanja. Listopadne vrste mijenjaju boje listova i potom ih odbacuju, dok vazdazelene svoje listove (iglice) gube postupno, gotovo neprimjetno. Upravo je ovo razdoblje najprikladnije za sadnju i presađivanje mnoštva otpornih biljaka.

Biljke u mirovanju najlakše će prebroditi ovo za njih veoma stresno razdoblje. Tada su izmjena vode i hranjivih tvari svedeni na minimum, pa će se biljke mnogo lakše prilagoditi na novonastale uvjete. Voćke, vinova loza, drveće, penjačice, grmovi, ruže pa i neke trajnice dugovječne su biljke pa uvijek moramo dobro razmisliti o mjestu sadnje jer trebaju imati dovoljno prostora za rast i razvoj. Kako nijedna biljka ne voli često presađivanje, za odabrane vrste trebamo proučiti uzgojne uvjete, odabrati najbolji položaj i mjesto te provjeriti kvalitetu tla. Kod planiranja sadnje ne zaboravimo i na mnoge samonikle i ljekovite vrste biljaka koje će uvelike pomoći u poboljšanju biološke raznolikosti vrta, ali i neposrednoga okoliša: privlačit će korisne životinje poput ptica, pčela, leptira i raznih ostalih insekata. Neke od njih su divlje jabuke, kruške i trešnje, lipa, pitomi kesten, jarebika, bazga, glog, drijen, divlja ruža (šipak), trnina te razno začinsko i samoniklo ljekovito bilje…

Voćke i vinova loza vole sunčana mjesta. Osim u voćnjak, voćke možemo saditi pojedinačno u vrtu jer i one mogu biti i ukras. Lijepo je kad u šetnji vrtom ili s prozora, balkona i terase možemo ubrati pokoji plod. Vrste poput kupina, malina, ribizla i aronije mogu poslužiti kao živica. Vinova loza i kivi lijepe su penjačice. Patuljaste voćke te bobičasto i jagodasto voće (jagoda, malina, ribizl, borovnica, brusnica…) možemo uzgajati i u posudama, na manjim površinama, balkonima i terasama.

Ukrasno drveće – možemo nabaviti raznovrsne listopadne i vazdazelene sadnice drveća i penjačica. Uglavnom ih uzgajamo zbog veličine, oblika, ukrasnih listova, cvjetova i plodova. Osim uobičajenih, postoje i cijepljeni primjerci i s njima postupamo jednako kao i s voćkama.

Grmovi i ruže – ova golema skupina biljaka poput drveća ima brojne ukrasne odlike. Postoje vrste različitoga načina rasta i izgleda te listopadne i vazdazelene vrste, a mnoge su pogodne za oblikovanje. Sadimo ih samostalno, u skupinama ili kao živice. Za sadnju živice najjednostavnije je iskopati jarak. Biljke sadimo na željene razmake (ovisno vrsti).

Trajnice su vrlo raznolika skupina biljaka koja se razlikuje izgledom, ali i prema staništima na kojima rastu. Prije sadnje trebamo dobro proučiti njihove uzgojne uvjete. Sadimo ih samostalno i u skupinama, u kombinaciji s drvećem i grmovima, ali i za nadopunu praznih dijelova gredica. Uglavnom cvatu jednom u sezoni, ali neke vrste mogu imati i ukrasne listove, što je također veoma važna odlika. Kod presađivanja pripazimo na zeljaste trajnice jer u jesen često izgube nadzemne dijelove, pa se teže uočavaju. To znači i da bi ih nakon sadnje bilo dobro označiti kolčićem.

Sadnice

Bez obzira jesmo ih uzgojili sami ili kupili, za dobar uspjeh sadnje važne su kvalitetne sadnice, koje trebaju biti zdrave, bez oštećenja, čvrste i lijepo razvijene. Sadnice u posudama (kontejnerske) najlakše će se ukorjeniti, a one gologa korijena nešto teže. Korijen mora biti zdrav i čvrst, a dobro je da ima dosta vlaknastoga korijenja jer je ono važno za opskrbu biljke vodom i hranivima.

Prije sadnje uklonimo suhe i oštećeno korijenje i grančice. Korijen i gornji dio biljke trebaju biti podjednako razvijeni. Ako je korijen mnogo manji od gornjega dijela biljke je neće moći prehraniti i biljka će bolovati. Dakle, trebamo ih orezati i ujednačiti.

Pripazimo na sadnice iz trgovina. One na toplini mogu pustiti izboje. Njih trebamo izbjegavati jer će se takve biljke na hladnoći teško prilagoditi. Ti izboji često odumiru i biljka se nepotrebno iscrpljuje i oslabljuje. Balirane sadnice možemo saditi zajedno s jutom u koju je umotan korijen. Radi li se o umjetnome materijalu, njega uklanjamo. Ako je korijenje sadnica isušeno, prije sadnje ga trebamo najmanje na sat vremena potopiti u vodu. Kontejnerske sadnice ponekad imaju jako zbijeno korijenje. Njega uvijek prije sadnje malo raščupano i nježno „potrgamo“. To će potaknuti rast mladih korjenčića.

Sadnja u vrt

Sadnju obavljamo nakon otpadanja lišća, čitavu jesen, pa i zimi kad tlo nije smrznuto. Sadnice uvijek sadimo na dubinu na kojoj su već ranije rasle, to je zona korijenova vrata (prijelaz stabljike u korijen) i obično je uočljiva. Sadimo li suviše plitko, korijen sadnice i čitava biljka mogu se isušiti. Posadimo li biljku preduboko, može zaostajati razvoju. Rupa za sadnju treba biti dublja i šira od dimenzija korijena, kod većih sadnica to bi u dubinu i širinu trebalo biti najmanje 10 centimetara. Mora biti dovoljno prostrana da se mlado korijenje može probijati i nesmetano širiti i rasti. Ako je tlo vrlo teško i zbijeno, trebamo iskopati još dublju i širu rupu.

Prije postavljanja sadnice u rupu nasipamo što kvalitetniju zemlju. Ako je tlo jako suho, dno rupe dobro zalijemo. Na dno stavimo odležali stajski gnoj ili kompost. Zahtjevnijim vrstama prema potrebi možemo dodati i kompleksno mineralno gnojivo s postupnim otpuštanjem hraniva. Sve posipamo kvalitetnom i rahlom zemljom.

Sadnicu postavimo u rupu i postupno je zatrpavamo, a svaki sloj natisnemo kako oko korijenja ne bi ostalo zraka. Kod cijepljenih voćaka i drveća najbolje je da se cijep nalazi najmanje 10 centimetara iznad razine tla. Važno je da je korijenova bala dobro prekrivena zemljom jer zbog zalijevanja i oborina korijenje može ostati izloženo. Nakon sadnje, prema potrebi još orežemo grančice kako bismo započeli oblikovanje željenoga uzgojnoga oblika. Biljke odmah nakon sadnje dobro zalijemo. Drveću i voćkama načinimo potporanj da ih zaštitimo od vremenskih nepogoda.

Njega biljaka nakon sadnje

Bez obzira na to da li su biljke više ili manje otporne, najbolje je da ih nagrnemo zemljom i dodamo malč (lišće). Stabalca (debla) i grmove zamotamo jutom ili paučinastom folijom. Živimo li u blizini šume, sadnice obavezno zaštitimo od divljači. Debla dobro zaštitimo čvrstim mrežama ili žicom. Imajmo na umu da zimi biljke troše malo vode. Kako im ne smije biti suviše mokro, ne smije im biti niti suho – u oba slučaja biljke su osjetljive na smrzavanje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakČuvar tradicijskih sorata voća
Sljedeći članakHEP daruje 100 novih računala za 29 hrvatskih osnovnih škola
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje