Trećeg dana sajma CROAGRO, održanog od 5. do 8. prosinca, izabrana je „hit“ sorta jabuke za iduću sezonu. Nakon što je stručna komisija na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu u Zagrebu odabrala 3 najbolje sorte, posjetitelji sajma su na samom sajmu između odabrane tri sorte birali najukusniju. Jabuke su se kušale na sajmu Gospodarskog lista pod oznakama A, B i C, a posjetitelji su odlučili koja im je najukusnija.

Okupljene na proglašenju pozdravio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Branimir Markota i istaknuo da je ova godina bila prosječna po urodu jabuka, no cijene bi za voćare trebale biti nešto povoljnije zbog podbačaja u državama koje su značajni izvoznici jabuka u EU. U svijetu je jabuka tek na 4. mjestu od voćnih kultura po proizvodnji, jer su ispred nje lubenica (koje je inače povrće, ali se konzumira kao voće), banana, te naranča.

Ocjenjivanje sorti jabuka održano je krajem studenog na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Za sve sorte koje su se ocjenjivale, a radi se o sljedećim sortama: Gloster, Granny Smith, Zlatni Delišes, Braenurn, Topaz, Idared, Fuji, Red Chief, Cripps Pink i Gala, obavljena je kemijska analiza plodova (suha tvar, topljiva suha tvar, ukupne kiseline, pH), fizikalna (tvrdoća i sl.), te senzoričko ocjenjivanje prema sustavu 0-20 bodova. U stručnom ocjenjivačkom sudu sudjelovali su predstavnici Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske voćarske zajednice i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Prve 3 sorte prema ocjenama stručnog ocjenjivačkog suda predstavljene su na sajmu CROAGRO i posjetitelji su ih mogli kušati i ocjenjivati kao potrošači te izabrati najbolju.

Rezultati senzoričke analize i ocjena stručnjaka podudarili su se rezultatima posjetitelja. Tako je sorta Fuji bila prva po izboru komisije koja je ocjenjivale uzorke jabuka na PBF-u, ali i po izboru posjetitelja koji su upravo njoj dali najveći broj glasova.

Prof. dr. sc. Nada Vahčić s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu je kazala kako je upravo sorta Fuji pokazala najbolji sklad šećera i kiselina. Druga po broju glasova posjetitelja, ali i prema stručnoj komisiji bila je sorta Cripps Pink, a treća sorta Topaz.

Prof. dr.sc. Martina Skendrović Babojelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu potom je predstavila na koji način su provođene fizikalno-kemijske analize, a voditelj proizvođačke organizacije (PO) ‘Jabuka.hr’ Luka Cvitan je kazao kako im je cilj povećati domaću proizvodnju jabuka, a u skladu s tim će za predstojeće blagdane u tri trgovačka centra prodavati jabuke prve klase u kutijama od 6 kg po cijeni manjoj od 30 kuna.

Luka Cvitan, voditelj proizvođačke organizacije „Jabuka HR“ pokazuje Fuji – ovogodišnju„ hit“ sortu jabuka

Izbor za „hit“ jabuku potaknut je na inicijativu Hrvatske voćarske zajednice, koja ovim natjecanjem želi ukazati na kvalitetu domaćih jabuka, te na trud koji u proizvodnju u hrvatskim voćnjacima ulažu domaći voćari, kojima proizvodnju ugrožava nesmiljen uvoz jabuka sumnjive kvalitete nelojalne konkurencije iz trećih zemalja.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSTEYR postavlja temelje nove generacije traktora!
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 654
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.