Začinsko bilje označava biljne vrste koje se koriste u kulinarstvu, svježe i osušene, a uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini se uzgajaju i upotrebljavaju od davnina, za čuvanje hrane i začinjavanje jela te kao dodatak u izradi kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda.

Začinsko bilje čine listovi svježih ili osušenih začinskih biljaka, od kojih su najpoznatiji i najčešće u uzgoju peršin, bosiljak, timijan, origano i metvica. Kao začinsko bilje se koriste i ostali dijelovi biljke (korijen, stabljika) pa su tu još: đumbir, estragon, gorušica, hren, kadulja, komorač, kopar, korijander, limunska trava, ljupčac, lovor, majčina dušica, matičnjak, mažuran, medvjeđi luk, pastrnjak, ružmarin i vlasac. Vrlo često pojam „začin“ asocira na egzotične zemlje, ali uzgoj začinskog bilja zapravo je vrlo sličan uzgoju povrća i može ga se uzgojiti u vrtu ili u lončanicama u domu, samo treba voditi računa o tome da neko bilje voli puno sunca (timijan, kadulja, ružmarin, origano, estragon), a neko tek djelomičnu sunčevu svjetlost (kiseljak, peršin, bosiljak, krasuljica).

  Popularne i isplative

Prilikom pisanja ovog članka, s obzirom na toliko biljnih vrsta, najteže je bilo odlučiti kojem  začinskom bilju više posvetiti prostora u članku. Popularnom? Bosiljak, timijan, melisa, mažuran, vlasac, kadulja, menta, kopar i ruta dio su najpopularnijih ili najtraženijih začinskih biljaka koje se sve više traže u teglicama za uzgoj kod kuće. Komercijalnom? To bi to bilo ono aromatično, ljekovito i začinsko bilje koje je obuhvaćeno sustavom poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN), a to su: kamilica, smilje, lavanda, matičnjak i menta. I naravno, što je od svega toga isplativo za poljoprivredne proizvođače? Dosta često se kao najisplativije začinsko bilje navode bosiljak, matičnjak i menta, a kako su to i tražene začinske biljke možemo reći da su one i popularne i isplative.

Razno začinsko bilje koje možete uzgojiti na prozorskoj dasci

Bosiljak

Bosiljak

Riječ je o godišnjem bilju idealnom za uzgoj u teglama koje traži sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto, a razmnožava se presadnicama u proljeće. Šest tjedana nakon sadnje bosiljak je spreman za branje, a branjem se ujedno potiče i rast novih listića. U kulinarstvu se koriste svježi listovi, dok kod sušenih treba biti oprezan jer bosiljak postaje intenzivnog, gotovo paprenog okusa. Bosiljak na tržištu dolazi kao herba i eterično ulje pa je dobro znati koliko se s 1 ha površine može dobiti pojedinog proizvoda. Prinos svježe mase bosiljka je 8-10 t/ha, sušenjem se dobiju 2-3 t/ha suhe mase, a prinos eteričnog ulja je 8-15 kg/ha.

Melisa ili matičnjak

Melisa ili matičnjak

Višegodišnja biljka koja se razmnožava presadnicama u jesen ili proljeće, a lako se uzgaja jer uspijeva u svim vrstama tla i dobro podnosi niže temperature. Ulje matičnjaka se koristi kod masaža i liječenja herpesa i vrlo je cijenjeno što diktira i njegovu relativno visoku cijenu. Na tržištu dolazi kao herba, list i eterično ulje. Prinos svježe mase matičnjaka je 30 t/ha, sušenjem se dobije 15-20 t/ha, a prinos eteričnog ulja je 8-12 kg/ha. Eterično ulje matičnjaka vrlo je rijetko i skupo, pa se zato često patvori.

Menta

Dvogodišnja biljka koja se razmnožava vegetativno (stolonima) u jesen ili proljeće, a na tržištu dolazi kao herba, list i eterično ulje. Prinos svježe mase je 40 t/ha, sušenjem se dobije 8-10 t/ha, a prinos ulja je 30-45 kg/ha. Udio eteričnog ulja u berbi, ovisno o vrsti metvice i ekološkim čimbenicima, može biti u rasponu 0,86-3,97 % suhe tvari. Sadrži više od dvadeset sastojaka, a karakterističan miris i okus potječe od mentola koji je najvrjedniji sastojak (sadrži ga 40-60 %), a najveći mu je udio u mladim listovima.

Ulje mente je vrlo dragocjeno
Osušeni listići mente

Komercijalni uzgoj začinskog bilja

Kako se proizvode presadnice začinskog bilja, kakve su potrebe za prihranom, kako riješiti problem korova, koja količina vlage treba biti na kraju sušenja, na kojoj se temperaturi suše biljke, koje se začinske biljke najviše proizvode u Europi i gdje, koliko se uvozi začinskog bilja u EU i zašto se uvoz tako značajno povećava, koliko navodnjavanje može popraviti prinos u proizvodnji začinskog bilja, te koliki postotak troškova otpada na materijalne, a koliki na trošak rada, koliki je prosječan prinos i cijene začinskog bilja (bosiljka, mente i matičnjak) u svježem stanju, sušenom stanju kao i u obliku eteričnih ulja, koliko je svježeg proizvoda potrebno za kilogram mente, matičnjaka ili bosiljka, po kojoj cijeni se prodaje suhi list mente, matičnjaka ili bosiljka te koja se cijena može dobiti za njihovo ulje saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 10 od 01. lipnja 2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako suzbiti štetnike bez kemijskih pesticida?
Sljedeći članakZnate li zašto je dobro uzgajati batat?
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.