Iako je pandemija COVIDA-19 utjecala na sve gospodarske aktivnosti, polako dolazi do normalizacije u Hrvatskoj i svijetu. Kakve su brojke Bc Instituta kad je riječ o proizvodnji, plasmanu i prodaji u ovoj sezoni na domaćem, ali i stranom tržištu, te o novitetima u njihovom asortimanu, doznajemo u ekskluzivnom razgovoru s predsjednikom Uprave Bc Instituta, dr. Ivicom Ikićem

  • Koliko ste u Bc Institutu osjetili ekonomske posljedice sadašnje zdravstvene krize, je li bilo problema u distribuciji, prodaji i (d)očekujete li poteškoće u nastavku 2020.?

Iako je na početku izbijanja zaraze COVID-19, kad su se u jednom trenutku granice potpuno zatvorile, a to je bilo na vrhuncu proljetne prodajne sezone, izgledalo da nas čeka izuzetno teško razdoblje, normalizacijom funkcioniranja transporta u zemlji i izvan njenih granica koja je uslijedila kroz nekoliko dana, situacija se ipak značajno popravila i sve poslovne aktivnosti su se mogle provoditi. Istina, uz određene poteškoće koje su se ubrzo prebrodile. Pridržavajući se strogih mjera i odredbi nacionalnog kriznog stožera i prvenstveno vodeći računa o zdravlju svojih djelatnika, dobrom organizacijom posla i maksimalnim zalaganjem svih djelatnika, uspješno smo završili prodaju sjemena proljetnih kultura, ali i sjetvu oplemenjivačkih programa kukuruza te zasnivanje nove sjemenske proizvodnje kukuruza, soje, krmnih kultura i jarih strnih žitarica.

 Dobri poslovni rezultati

Bc Institut, d.d. kao najveća oplemenjivačka i sjemenarska tvrtka u Republici Hrvatskoj u ovoj je godini unatoč problemima koje je izazvala pandemija i zaraza koronavirusom ostvario bolje poslovne rezultate nego prethodne godine.

Osim na sva tržišta u okruženju, ove godine Bc Institut je sjeme ponovo izvezao i u Albaniju, Rumunjsku, Bugarsku, Ukrajinu, Tursku, Portugal i Španjolsku, ali kao i prošle godine, na afrički kontinent u Ganu te po prvi puta u daleki Kazahstan. Na kraju, kad su odrađeni svi izvozi na 20 različitih svjetskih tržišta i zbrojene količine izvezenog sjemena, postalo je jasno da je ove godine ostvareno povećanje izvoza sjemena za čak 45%, što je u ovakvoj situaciji izuzetno vrijedan poslovni rezultat. Najveći rast izvoza zabilježen je na velikom ukrajinskom tržištu gdje je 2018. godine Bc Institut otvorio vlastitu tvrtku, čiji smisao i potrebu ovakvi poslovni rezultati u potpunosti opravdavaju. U sljedećim godinama očekuje se daljnji rast prodaje sjemena Bc hibrida i sorata na velikom ukrajinskom tržištu. Uz te rezultate, unatoč ogromnoj konkurenciji svih svjetskih sjemenarskih kompanija koje su prisutne na domaćem, hrvatskom tržištu, Bc Institut je uspio zadržati svoje tržišne pozicije i prodati velike količine sjemena Bc hibrida kukuruza. Tako dobri rezultati izvoza sjemena, ali i povećanje prodaje sjemena jarih strnih žitarica i sjemena soje na domaćem hrvatskom tržištu, donijeli su Bc Institutu rast prihoda u prva četiri mjeseca 2020. godine od 18%, što je, uzimajući u obzir stanje u kojem se našlo hrvatsko gospodarstvo, vrlo vrijedan poslovni rezultat. Za očekivati je da će i nastavak godine u kojemu će se prodavati sjeme ozimih strnih žitarica, ponuditi jednako dobre poslovne rezultate koji bi još više trebali doći do izražaja tijekom jeseni, kad Bc Institut kreće s prodajom svoje nove linije gotovih proizvoda od kukuruza brenda Izidor.

  • Svjedoci smo novog poleta i entuzijazma cjelokupne javnosti kad se radi o domaćoj poljoprivredi, osobito se spominje samodostatnost. Dojam je, koji tek trebaju potvrditi nadležna državna tijela, da se više sije, sadi, obrađuju njive… Možete li nam dati uvid u trenutno stanje prema najvažnijim proljetnim kulturama u asortimanu Bc instituta – jare žitarice, kukuruz, soja, kao i onih koje su pred žetvom –  uljana repica, ozime žitarice… Kakva su vaša predviđanja za proizvodnu godinu 2020. i koji su noviteti u asortimanu Bc Instituta ?

-Slažemo se s Vašom konstatacijom da su ljudi zbog činjenice da su se mogli manje kretati, bili u izolaciji i više vremena provodili kod kuće imali dovoljno vremena posvetiti se svojim vrtovima, okućnicama tako da je ove godine sigurno puno više vrtova obrađeno i uređeno i povrća zasijano. Što se tiče obradivih poljoprivrednih površina, podaci Državnog zavoda za statistiku kao i podaci o površinama koje su prijavljene Agenciji za plaćanje u poljoprivredu za isplatu poticaja pokazat će je li više površina zasijano ovoga proljeća. Dojma smo da se kukuruza i soje posijalo otprilike kao i prošle godine, suncokreta možda nešto malo više, a jare strne žitarice u pravilu se siju na približno jednakim površinama već više godina, jedino do povećanja dolazi u situaciji kad zbog lošijih vremenskih prilika u jesen se ne uspiju posijati sve površine koje su planirane, a to se prošle godine nije dogodilo. Upravo suprotno, jesenas je posijano više ozime pšenice i ječma, a nešto manje ozimog tritikala tako da nije došlo do povećanja sjetve jarih strnih žitarica. Kod uljane repice, zbog velikih problema koji su bili prisutni u proizvodnji ove kulture prošle vegetacijske godine koji su rezultirali s lošim urodima i gubitkom prošle jeseni, došlo je do značajnog smanjenja sjetvenih površina. U ovom trenutku ozimi usjevi sad, nakon što je u proteklih 15 dana konačno pala kiša u dovoljnim količinama koja se nestrpljivo iščekivala jer situacija je bila dosta zabrinjavajuća, izgledaju puno bolje, ali zima koja je bila blaga, kao i činjenica da u prva četiri mjeseca kad ozimi usjevi prolaze ključne faze razvoja nije bilo oborina, ostavili su traga i posljedice i vidjet ćemo do kraja vegetacije kako će se situacija razvijati, ali mišljenja smo da se ove godine možemo nadati samo prosječnim proizvodnim rezultatima.

Bc Institut kontinuirano radi na stvaranju novih kultivara pa smo tako tržištu ponudili dvije nove sorte ozimog i fakultativnog tritikala sorte BC Trenk i BC Zmaj. Od novih hibrida kukuruza tu su prije svih BC323, BC415, Instruktor, Majstor, Delon, Panon, Agram, BC601 i BC747 od kojih očekujemo jako dobre proizvodne i prodajne rezultate sljedećih godina. Kod kukuruza ćemo napraviti određenu smjenu generacija, nešto slično što smo prije nekoliko godina napravili kod ozime pšenice jer ovi novi hibridi po svojem potencijalu i mogućnostima zaslužuju da im se da prilika i da zamjene određene starije Bc hibride kukuruza od kojih su bolji. Također, kod soje imamo novitet, a to je soja Amma koja bi trebala po proizvodnim rezultatima i ostalim karakteristika biti uz bok naše već dobro poznate i prepoznate sorte Pedro.

Amma – nova sorta soje

 Uspješno zasnivanje proizvodnje

  • Jeste li osjetili promjene kad je u pitanju zasnivanje sjemenske proizvodnje i s kojim partnerima radite u Hrvatskoj, a s kojima u inozemstvu?

Bilo je određenih poteškoća kod zasnivanja sjemenske proizvodnje hibridnog kukuruza čija proizvodnja zahtjeva angažiranje dosta ljudske radne snage tako da su neki proizvođači zbog situacije s COVID-19 smanjivali proizvodnju, ali smo ipak uspjeli organizirati proizvodnju na željenim površinama, kao i kod soje gdje smo zasnovali veće površine nego prošle godine. U inozemstvu smo također zasnovali sjemensku proizvodnju kukuruza u Srbiji, BIH, Turskoj i tu je bilo određenih poteškoća, ali uspjeli smo i taj posao uspješno završiti.

U Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina radimo s istim partnerima i kad je u pitanju sjemenska proizvodnja, ali i prodaja sjemena svih kultura iz našeg proizvodnog programa. To su uglavnom najveće tvrtke u Hrvatskoj, tako da ne bih nikoga izdvajao jer ih ima jako puno, ali i jako puno obiteljskih poljoprivrednih proizvođača koji nam, osim što kupuju i koriste naše sjeme, također pomažu i u proizvodnji sjemena i moram priznati da to rade iznimno dobro i kvalitetno. U inozemstvu se osim vlastitih tvrtki koje imamo u Srbiji, BIH, Turskoj i Ukrajini na ostalim tržištima oslanjamo na partnere s kojima radimo već dugi niz godina i s kojima smo osim partnerskih, usudio bih se reći razvili i prijateljske odnose, a svake godine kako nam je stalni cilj povećavati izvoz sjemena, pronalazimo neke nove partnere i tržišta kao primjerice posljednjih godina Albaniju, Bugarsku, Kazahstan i Ganu.

  • Kako Bc institut može sudjelovati u revitalizaciji domaće poljoprivrede i smatrate li da se famoznih 400 000 neobrađnih hektara može uskoro staviti u funkciju?

Bc Institut može na različite načine pomoći i sudjelovati u revitalizaciji domaće poljoprivrede jer ima kvalitetne stručnjake koji posjeduju potrebno znanje i iskustvo te kvalitetne proizvode koji u tome mogu pomoći. Potrebno je samo pripremiti i izraditi kvalitetne projekte koji će nam to i omogućiti u kojima smo mi itekako voljni sudjelovati na bilo koji način. Uostalom u posljednjih nekoliko godina smo i sudjelovali u određenim projektima koji su za cilj imali staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište, ali to su bili pojedinačni projekti koji nažalost zbog određenih ograničenja nisu polučili veće rezultate. Upravo zato mislim da su razne inicijative i prijedlozi koje smo čuli ili o njima čitali posljednjih tjedana itekako dobrodošle, ali mislim da nam je potreban konsenzus svih dionika koji rade i žive poljoprivredu i da bi država i ministarstvo poljoprivrede trebalo biti taj pokretač koji će okupiti sve zainteresirane i pronaći način ili mogućnosti da se hrvatska poljoprivreda konačno pokrene u pravom smjeru. Do sada nažalost nisam primijetio, vodeći Bc Institut posljednjih osam godina, da smo napravili bitne strateške i konstruktivne promjene jer Hrvatska je unatoč velikim mogućnostima koje ima i dalje ogroman uvoznik raznih poljoprivrednih proizvoda i hrane. Dakle, sigurno je da Hrvatska može i mora staviti u funkciju dio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta kako bismo više i kvalitetnije proizvodili, ali za tako nešto treba napraviti dobru strategiju i okvir koji će to i omogućiti jer mogućnosti potencijala i znanja za takvo nešto sigurno imamo.

  • Slažemo se svi da treba poticati domaću proizvodnju i da Hrvatska ne bi trebala biti uvoznik poljoprivrednih proizvoda, već izvoznik. Kakva je situacija s uvozom sjemena i ima li Bc institut kao bitna oplemenjivačka ustanova, najznačajniji domaći proizvođač sjemena, ali i veliki izvoznik, uopće podršku države?

U Hrvatsku se uvozi jako puno sjemena jer smo nažalost izgubili dobar dio sjemenske proizvodnje koju smo prije imali, pa se tako danas uvozi jako puno sjemena povrća, krmnih kultura, krumpira, šećerne repe, ali i kukuruza, soje, suncokreta i uljane repice. Sjeme većine tih kultura koje danas više ne proizvodimo u prošlosti smo uspješno proizvodili i čak izvozili, ali danas isključivo uvozimo jer nije bilo razumijevanja i pomoći države da se te proizvodnje sačuvaju. Bc Institut, nažalost nema odgovarajuću podršku države jer nas se isključivo gleda kao privatnu tvrtku, a ne tvrtku od nekog šireg društvenog interesa što smatram da Bc Institut svakako jest, jer stvarajući desetljećima nove kultivare, hibride i sorte mi smo unaprjeđivali poljoprivrednu proizvodnju što činimo i danas i gdje god danas izvozimo sjeme to sjeme je proizvedeno u Hrvatskoj i na taj način doprinosimo svijesti o kvaliteti hrvatske poljoprivrede i sjemenarstva na svim tim tržištima. Na hrvatskom tržištu i dalje se borimo sa stranim multinacionalnim kompanijama i njihovom agresivnom marketinškom i prodajnom kampanjom s jedne strane, te nelojalnom domaćom konkurencijom s druge strane, tako da nam nije ni malo lako funkcionirati i poslovati u takvom okruženju.

Ovih dana smo imali priliku čuti da će se uskoro početi prezentirati Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede pa smo bili mišljenja da će u toj strategiji biti mjesta i za hrvatsko oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo. Nažalost, iako smo sudjelovali na prezentacijama, javnim raspravama, postavljali pitanja, do danas nismo dobili nikakvu konkretnu informaciju ili odgovor hoće li i u kojoj mjeri sjemenarstvo bilja biti sastavni dio te strategije. Očekivali smo naravno da će Bc Institut kao najveću instituciju iz područja oplemenjivanja bilja i sjemenarstva u RH sigurno netko kontaktirati i pitati za mišljenje ili da barem na bilo koji način pomognemo u izradi te strategije, jer vjerujte mi imali bismo puno toga za reći i predložiti. Nažalost, do danas to nitko nije učinio ili smatrao potrebnim i nije nam jasno zašto je tako, jer vjerujem da je svima dobro poznat značaj Bc Instituta za hrvatsko oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo i naša 123 godine duga tradicija rada i postojanja te više od 70 godina uspješnog rada na oplemenjivanju bilja. Nažalost, to isto vrijedi i za našu krovnu gospodarsko strukovnu udrugu za sjemenarstvo „Hrvatsko sjeme“ koju također nitko nije konzultirao po toj istoj temi.

Mišljenja smo da to nije dobro i konstruktivno jer uvijek je dobro poslušati i čuti one koji se svaki dan bore i rade u ionako izazovnom poslovnom okruženju koje je još dodatno otežano trenutnom situacijom koja nas je sve pogodila. Osim toga „Hrvatsko sjeme“ je 10. odnosno 20 travnja dostavilo Ministarstvu poljoprivrede konkretne prijedloge mjera pomoći hrvatskoj industriji sjemena i nadam se da će Ministarstvo naći vremena odgovoriti na poslane prijedloge i da će i na taj način pomoći da se hrvatsko oplemenjivanje i sjemenarstvo održi na ovim razinama na kojima je danas.

BC Goran-najzastupljeniji tritikale u RH
  • Dolaze vijesti iz svijeta da pojedine države, pa i velesile s ogromnim tržišnim udjelom i proizvodnjom u svijetu, zatvaraju granice za izvoz vlastitih poljoprivrednih proizvoda, između ostalog i žitarica. Najavljuju se nestašice na globalnom tržištu, pa onda i kod nas. Što bi Hrvatska trebala poduzeti da se zaštiti ?  

-Hrvatska bi također trebala imati svoj plan i strategiju, iako se nama vjerujem ne može dogoditi da imamo manjak pšenice i kukuruza kao osnovnih žitarica i hrane za ljude i životinje jer smo barem kod te dvije kulture i više nego samodostatni zato što se u posljednjih nekoliko godina zbog drastičnog uvoza, prvenstveno smrznutih pekarskih proizvoda, prepolovila količina pšenice i brašna koje koristimo za naše vlastite potrebe. Ono što je problem su ostale proizvodnje u biljnoj i stočarskoj proizvodnji gdje nismo samodostatni i gdje moramo pronaći načina kako da potaknemo proizvodnju i proizvodimo puno više nego je to sada. Hrvatska ima sustav robnih zaliha i rezervi tako da se nadam da odgovorni ipak vode računa o tome da ne izvezemo previše pšenice i kukuruza kako bismo imali dovoljno za vlastite potrebe, a nadam se da će i drugim konkretnim mjerama i akcijama zaštititi domaću proizvodnju i osigurati da imamo dovoljno osnovnih životnih namirnica i hrane za sve.

  • Na kraju treba poslati i poruke optimizma, a BC Institut će i primjerom kroz organizaciju skorašnjih Dana polja u lipnju pridonijeti pozitivnijem ozračju, zar ne?

Svakako da trebamo poslati poruke optimizma jer iza nas je jedno uistinu teško razdoblje za koje nitko nije vjerovao da se može dogoditi. Svima nam se život preko noći promijenio u potpunosti tako da trebamo svi zajedno pokušati pokrenuti određene pozitivne stvari i procese jer i sada se vidjelo da se puno toga može napraviti i unaprijediti, pojednostaviti kad nismo imali drugoga izbora.

Bc Institut će, ako to prilike dozvole, kao i svake godine organizirati tradicionalne dane polja strnih žitarica na kojima će prezentirati svoju ponudu ozime pšenice, ječma, tritikala, zobi i pira i vjerujem da će poljoprivredni proizvođači kao i svake godine pronaći vremena i interesa da nam se pridruže, posebice sad kad je više nego prije potrebno potaknuti domaću poljoprivrednu proizvodnju i pomoći hrvatskim tvrtkama. Nadamo se da će u lipnju epidemiološke prilike biti još povoljnije i da će se dopustiti okupljanje većeg broja ljudi nego je sad dozvoljeno, posebice jer se radi o otvorenom prostoru, tako da se nadam da će se okupiti veliki broj sudionika kao i svake godine iz Hrvatske i inozemstva.

Ako ostanu i ovakva pravila kakva su danas, imamo ideje kako kvalitetno organizirati ovu vrstu manifestacija da ipak pokažemo najnovija dostignuća u oplemenjivanju strnih žitarica, pridržavajući se naravno svih epidemioloških mjera i vodeći brigu prvenstveno o zdravlju svih sudionika.

Predsjednik uprave Bc Instituta, dr. Ivica Ikić
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLov na crne tartufe
Sljedeći članakPostoje li razlike među osiguranjima od mraza?
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.