Potencijal iskoristivosti i učinkovitosti dušičnih gnojiva u vinogradima znatno se poboljšao posljednjih godina, poglavito dostupnošću novih informacija o vremenu aplikacije dušičnih gnojiva i potrebama vinove loze za dušikom.

Zagađenje podzemnih voda nitratima veliki je problem u čitavom svijetu, pogotovo u izrazito poljoprivrednim područjima. Stoga je vrlo važno da se dušična (N) gnojiva primjenjuju u optimalnim uvjetima. Dušik se treba primijeniti kad je mogućnost njegova usvajanja najbrža, dok s druge strane, količine ne bi smjele premašiti realne potrebe vinove loze. Unosi dušika iz vode za navodnjavanje, rezidua zaostalih nakon rezidbe vinove loze, kao i onih koji proizlaze iz mineralizacije organske tvari tla moraju se uzeti u obzir pri određivanju zahtjeva za dušičnim gnojivima. Navodnjavanje mora biti precizno planirano i primijenjeno kako bi se smanjili gubici ispiranja nitrata iz zone korijenovog sustava.

Dušik se primjenjuje tijekom vegetacije vinove loze, od trenutka pupanja (kretanja vegetacije) pa do razdoblja cvatnje i oplodnje, ili nakon berbe (rujan/listopad). Ako se gnoji nakon berbe, nadzemni dio trsa mora biti zdrav i funkcionalan. U svakom slučaju, dušično gnojivo mora biti primijenjeno prije listopada dok je list još zelen i na trsu. U hladnijim vinogradarskim područjima ili u onim vinogradima gdje se uzgajaju kasne sorte vinove loze, vrijeme preostalo nakon berbe često je prekratko da bi vinova loze mogla usvojiti dodanu količinu dušika. Na tlima na kojima postoji veća opasnost od ispiranja dušika u podzemne slojeve tla, najbolje je dušično gnojivo primijeniti višekratno ili dvokratno. Konkretno, po završetku cvatnje i oplodnje, te nakon berbe. Na taj način minimalizirat će se gubici od ispiranja.

Dušik se ne primjenjuje tijekom perioda mirovanja vinove loze ili u rano proljeće, posebno ne na pjeskovitim i suhim tlima. U navedenim uvjetima, vjerojatnost ispiranja dušika je najveća.

Dušičnu gnojidbu je najbolje obaviti tijekom vegetacije ili nakon berbe (Izvor: https://pacificaggroup.com/services.html)

Najveće potrebe za dušikom u proljeće

Dušik je vinovoj lozi najpotrebniji u proljeće tijekom naglog porasta vegetacije (mladica), a zatim tijekom cvatnje, oplodnje i tijekom ranog razvoja bobice. Potreba za dušikom opada od sredine ljeta pa do ulaska u fazu zimskog mirovanja. Vinova loza, kao i mnoge listopadne voćne vrste, uvelike ovisi o preraspodjeli dušika prethodno pohranjenog u korijenov sustav, stablo ili krakove. Rezerva dušika služe kao potpora proljetnom rastu u novoj vegetacijskoj sezoni. Potrebe vinove loze najveće su u proljeće i vrlo su ovisne o količini “uskladištenog” dušika. Može se zaključiti da je dušično gnojivo najbolje primijeniti u vremenu kad ga vinova loza najbolje može usvojiti i dio ugraditi u skladišne organe, uz minimaliziranje gubitaka iz tla (ispiranje, denitrifikacija tijekom zimskih mjeseci).

Glavni cilj dušične gnojidbe je maksimalizirati prinos, a ne vegetativni rast. Za razliku od drugih voćnih kultura, vinova loza ima male potrebe za dušikom. Potrebe za dušičnom gnojidbom variraju prvenstveno ovisno o namjeni grožđa (stolno grožđe za potrošnju u svježem stanju, vinsko grožđe, željeni rang kakvoće vina i sl.). Većina istraživanja se slaže da je 25 do 50 kg N/ha godišnje dovoljno za pravilan rast, razvoj i prinos vinove loze. Količine variraju ovisno o prinosu, tipu tla, primjeni navodnjavanja itd. Nadalje, gnojidba je nepotrebna ako su u vodi za navodnjavanje prisutne visoke razine nitrata ili ako je vinograd zatravljen leguminoznim travnatim smjesama. Vinovu lozu treba pomno pratiti i dušičnu gnojidbu prilagoditi sukladno provedenim analizama tla i biljnog materijala, ali i sukladno bujnosti i prinosu u predmetnom vinogradu.

Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje zagađenje ekosustava, ali i negativno djeluje na rast i razvoj vinove loze. Javlja se prekomjerna bujnost, slaba rodnost zimskih pupova, osipanje bobica, nekroza pupa i peteljke, usporava se dinamika dozrijevanja mladica i grožđa (zasjenjenje zone grožđa), a češća je i pojava zaraze različitim gljivičnim bolestima. Nedozrele mladice osjetljivije su na niske zimske temperature, a grožđe je zbog usporene dinamike dozrijevanja vrlo često lošije kvalitete.

Kako aplicirati dušik?

Navodnjavanje kap po kap nudi mogućnost aplikacije dušičnih gnojiva. Dušik dodan kroz sustav navodnjavanja dolazi u neporednu blizinu korjenovog sustava, a usvajanje je podržano odgovarajućom vlažnosti tla. Osim putem navodnjavanja, dušik se može dodati izravno u tlo, razbacivanjem po površini vinograda i plitkim zaoravanjem. Treći oblik primjene je i folijarno, putem lista, pri čemu treba voditi računa o primjerenoj koncentraciji gnojiva kako nebi došlo do fitotoksičnosti na listu vinove loze.

Zatravljivanje vinograda također utječe na ciklus dušika u tlu, kao i na status dušika u trsu vinove loze. Neke zimske travnate kulture mogu smanjiti ispiranje dušika u podzemne vode usvajajući višak nitrata u tlu tijekom zimskog razdoblja. Mineralizirani dušik iz ostataka travnatih usjeva može postati dostupan lozi kasnije tijekom vegetacijskog razdoblja, što doprinosi učinkovitom ciklusu dušika. Viškom dušika može se upravljati i pomoću ljetnih usjeva višegodišnjih travnatih smjesa, koje se s vinovom lozom “natječu” za nitrate tijekom razdoblja brzog usvajanja dušika i na taj način smanjuju sadržaj dušika u organima vinove loze.

Sustav za navodnjavanje i gnojidbu dušikom u zoni korijena
Izvor: https://news.wsu.edu/2019/08/07/new-irrigation-system-can-cut-vineyard-water-usage-35-percent/

Za alkalna tla anorganski oblici dušika

Dostupnost dušika iz organskih dušičnih gnojiva ovisi o mikrobiološkoj pretvorbi iz organskih u anorganske oblike. Anorganski oblici dušičnih gnojiva su urea, amonijak i nitrati. Iako je dušik iz anorganskih gnojiva brže dostupan od onog iz organskih, urea i amonijak uglavnom prolaze mikrobiološku pretvorbu u nitrate prije nego ih vinova loza usvoji, te prema tome djeluju sporije. Urea je sporije dostupna od amonijačnih gnojiva jer je za pretvorbu potrebno više koraka. Prelazak uree i amonijaka u nitrate proces je koji zakiseljuje tlo, i stoga su ova gnojiva pogodna za alkalna tla. Istodobno, mogu biti i štetna za kisela tla. Ipak, urea i amonij često su preferirani oblici dušičnih gnojiva s produženim djelovanjem. Nitratna gnojiva daju brze rezultate, pogotovo primijenjena u umjerenim količinama. Uravnoteženi programi gnojidbe najčešće uključuju nitrate naizmjenično s ureom i amonijem kako bi se ublažilo zakiseljavanje tla. Također, važno je da vinova loza bude dobro opskrbljena I drugim mineralnim hranivima (bor, mangan, molibden), jer manjak istih može otežati usvajanje dušika.

U novije vrijeme razmatraju se “non-tillage” odnosno “reduced tillage” metode (bez obrade tla ili smanjena obrada tla), zajedno sa različitim sustavima zatravljivanja vinograda. Cilj je pronaći optimalni sustav uzdržavana tla koji će pozitivno utjecati na sadržaj dušika u tlu i vinovoj lozi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPRILOG BROJA: Ljekovito bilje za razne tegobe
Sljedeći članakNa što sve treba paziti pri tovu pilića?
Avatar
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu Marko Karoglan rođen je 24.09.1976. godine u Dubrovniku. Nakon završetka „Opće gimnazije” u Dubrovniku 1995. godine, upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer „Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo”. Diplomirao je 2000. godine na istom Fakultetu, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo gdje iste godine počinje i raditi u svojstvu znanstvenog novaka. Odmah upisuje i poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu, smjer Bilinogojstvo. Magistarski rad naslova „Utjecaj djelomične defolijacije na dozrijevanje grožđa i kakvoću vina cv. Traminac mirisavi (Vitis vinifera L.)” obranio je 17.12.2004. godine. Doktorsku disertaciju naslova „Utjecaj dušične gnojidbe na kemijski sastav mošta i vina sorti Graševina, Chardonnay i Rizling rajnski (Vitis vinifera L.)” obranio je 18.06.2009. godine. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2017. godine. U sadašnjem sustavu obrazovanja aktivno sudjeluje kao suradnik na modulima „Vinogradarstvo 2“, „Osnove voćarstva i vinogradarstva“, „Osnove vinogradarstva“ i „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju (Bs), te „Tehnologija proizvodnje grožđa“ i „Proizvodnja stolnog grožđa“ na diplomskom studiju (Ms). Suradnik je na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti na modulu „Ampelofiziologija“. Od trenutka zapošljavanja aktivno sudjeluje u znanstveno–istraživačkom radu te popularizaciji struke. Bio je voditelj završenog projekta Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (MPRRR): «Muškat ruža porečka - desertno vino», te suradnik na VIP i znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog enološkog društva i Hrvatskog agrometeorološkog društva. Pristupnik je od 2006. godine član Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Član je Stručne skupine u Potkomisiji OIV-a (Organization International du Vigne et du Vin) za stolno i sušeno grožđe i nefermentirane proizvode, Komisije za vinogradarstvo. Aktivno se služi engleskim, a pasivno francuskim jezikom.