Najpoznatija i još uvijek najrasprostranjenija, autohtona sorta masline oblica, pomalo gubi primat glavne sorte na našoj strani Jadrana. Sve više maslinara je precijepljuje, a poneki čak vade iz zemlje. Posežu za manje zahtjevnim stranim sortama kao što su leccino i pendolino, a sve više ima i coratina, frantoja kao i drugih introduciranih sorti. Među maslinarima koji napuštaju oblicu ili orkulu, kako je zovu na pojedinim lokalitetima u Dalmaciji, nalazi se i poznati, višestruko nagrađivani novigradsko – zadarski maslinar dr. Ivica Vlatković.

  • Zašto ste napustili oblicu te na nju nacijepili druge sorte maslina?

-Iz vlastitog iskustva shvatio sam da je promjenom klime i toplim zimama rodnost oblice sve slabija. Ponajprije zbog slabe diferencijacije pupova i osjetljivosti na bolest lista masline znane kao paunovo oko, kaže dr. Vlatković.

  • U vašem masliniku na lokaciji Istočne njive pokraj Novigrada ima ukupno 500 stupi maslina koje svake godine obilato rode. Rađale su i oblice, ali više ne rađaju. Zašto?

-Oblica u prvih 10-ak godina razvoja, ako ima dobre oprašivače, redovitije rađa nego u godinama nakon toga. U prvoj dekadi života dok je stablo mlado, kod oblice prevladavaju generativni pupovi nad vegetativnim i rod je time redovitiji. Razvojem stabla rod postaje neredovit, jer se mijenja taj odnos pupova. Uobičajeno je da tada oblica rađa samo po najvišim vrhovima stabla jer su oni i najmlađi, ali i istovremeno najbolje osunčani i provjetreni.

   Ušteda na sredstvima za zaštitu maslina

  • Što je po vama najveći problem oblice?

-Najveći problem je njena osjetljivost na paunovo oko, najrašireniju bolest lista masline. Samom tom činjenicom oblica zahtijeva daleko više provođenja zaštite od sorti koje su otporne ili manje osjetljive na razvoj paunovog oka.

  • Kako ste krenuli s cijepljenjem drugih sorti na oblicu?

-Utroškom vremena i novca na zaštitna sredstva koja su na bazi bakra, ali i drugih metala, često nismo svjesni njihove akumulacije u tlu ispod masline i njihovog dugoročnog učinka na tlo. Uz to, cijena koštanja zaštitnih sredstava značajno podiže ukupnu cijenu proizvodnje maslinovog ulja. Zbog ovoga, po meni najvažnijeg problema oblice, ja sam prije 13 godina pristupio nacjepljivanju i na nju nacijepio sorte otporne na paunovo oko i izbjegao velike troškove zaštite. Sorte poput morocco picholine i pendolina pokazale su se kao dobitna kombinacija.

  • Kažete da oblicu posebno voli i maslinova muha. Zašto?

-Tijekom godina problemi s oblicom nastanu i zbog njene osjetljivosti na najčešćeg štetnika masline, maslinovu muhu. Upravo nju kao sortu maslinova muha prvu napada i ako se ne provodi pravilna, pravovremena i djelotvorna zaštita može propasti cjelokupan urod. S druge strane, ako je nasad djelomično pretrpio napad muhe, nakon prerade ostaje trag na senzornim karakteristikama maslinovih ulja. To je rezultat visokih slobodnih masnih kiselina i peroksida koji onemogućavaju postizanje visoke kakvoće maslinovog ulja.

  • Je li istina i da tuča nanosi više štete našoj autohtonoj nego introduciranim sortama?

-Zbog svoje veličine, oblica je kao sorta najranjivija na vremensku nepogodu tuče. Svaki udarac u njen plod nosi potencijalni rizik za razvoj patule i truleži uzrokovane gljivicama. To najčešće nastaje kao rezultat većeg udjela šećera u plodu oblice, a manjeg udjela zaštitnih fenola u odnosu na sorte sitnog ploda ili čisto uljne sorte. Sorte malog ploda ili kako ih svrstavamo u uljne sorte u pravilu imaju veće masne udjele fenola, a izuzetno niske udjele šećera što im daje prednost u zacjeljivanju rana od vanjskih udaraca uzrokovanih vjetrom ili tučom. One bolje zacijeljuju rane i kod njih se ne razvija patula. Zbog istih karakteristika i sitnijeg ploda daleko manje ih napada maslinova muha u odnosu na oblicu.      

  • A maslinov moljac koji je u fazi cvatnje „u điru“?

-Kao i muha, i maslinov moljac kao štetnik više voli oblicu od ostalih sorti.

Oblica postaje idealna za nacijepljivanje

Sve izraženiji problem cvatnje i oplodnje

  • Zašto klimatske promjene više smetaju oblici nego drugim sortama?

-Oblica kao i sve druge sorte krupnog ploda imaju problem u vidu klimatskih promjena. Sve te stolne sorte za razliku od sorti sitnog ploda traže puno dana i sati subinaktivnih zimskih temperatura siječnja i veljače kad nastupa diferencijacija pupa. U globalnom porastu prosječnih vrijednosti temperatura i pojave toplih zima, problemi cvatnje i uspješne oplodnje bit će još izraženiji. U minulim vremenima maslinarstva svaka jača zima s temperaturama ispod ništice koje nisu dugo trajale, donosile su dobre godine rodnosti bez štetnika. Takvih zima ima sve manje, a time će problemi za one maslinare koji imaju nasade oblice biti veći.

Nacijepljivanje i orošavanje – dobitna kombinacija

  • U vašim maslinicima dobro uspijevaju i afričke sorte nacijepljene na oblicu. Navodno, jednako ili još bolje nego u Tunisu, Maroku ili Alžiru?!

-Proučavajući sorte maslina, shvatio sam da afričke sorte kod nas dolaze u povoljnije klimatske uvjete za bolju diferencijaciju pupa. Uz to, manje su osjetljive na oboljenje od paunovog oka. Nacijepljene na oblicu, koja je idealna podloga, redovito i dobro rađaju.

  • Možda i zato što ih orošavate?!

-Da, maslina je kultura aridne, suhe klime i ona traži vlažnost, a ne mokrinu. Ona je razvila sposobnost brze apsorpcije vlage preko lista. Na taj način stalno bez kiše žive i rađaju sve afričke masline. One zbog visokih razlika dnevnih i noćnih temperatura upijaju samo kondenziranu vlagu iz zraka te žive i rađaju zahvaljujući njoj.

  • Kako djeluje vaš sustav orošavanja i troši li se manje vode nego kod natapanja?

-Sustav pokreće crpka protoka 150/litara u minuti iz spremnika i puni zatvoreni sustav, najprije u cijev od jedan cola, a onda od te cijevi, u svaki  drugi  međured  maslinika, cijev od okitena promjera 16  mm. Od okitena lateralno na svaku treću maslinu ide špaget pa na vrh masline gdje sam montirao sapnice koje izdrže pritisak do pet bara i na  taj način stvaraju rosu prskajući krošnje masline u krugu do 15 metara.

Ovim sustavom deset puta je manja potrošnja  vode po jednom stablu od bilo kojeg navodnjavanja. Postigao sam nemjerljivo veći  učinak na  redovitu rodnost maslina, tj. izostanak  alternativnog rađanja uz  manje  bujanje  trave ispod  maslina nego li dok sam navodnjavao. Maslina lakše podnosi deficit vodom jer ne podiže  žile sisavice prema površini kao kod navodnjavanja. Kod  navodnjavanja,  masline postanu ovisne o  redovitom  zalijevanju i ako u jednom preskočite zalijevanje, one dožive  stres  koji uzrokuje rezultira  opadanje ili  sušenje ploda.”

  • Kad orošavate: danju ili noću?

-Sustav je automatiziran preko “tajmera” koji  omogućuje orošavanje noću, kad se maslina hladi. Preko  sustava orošavanja može se provoditi automatska folijarna ishrana, zaštita od insekata, požara, mraza. Ne treba  kupovati  atomizere, pumpe, zaštitna odijela, maske, naočale, a znamo koliko to sve kao i njihovo servisiranje košta.

  • Znači i uz minimalna ulaganja moguće je postići optimalne učinke?

-Osobno smatram kako maslina ima velikih sličnosti s ljudskim reakcijama na bolesti i stresove, samo što su njeni mehanizmi i reakcije sporiji. Zato može izdržati tisuće godina, a čovjek niti sto. Tužno je što ne možete skupa odrasti, proživjeti život i dočekati starost. Maslina je plemenita i posebna jer može svojom dugovječnošću ispratiti brojne naraštaje. Ali, maslini je ipak najvažniji čovjek koji joj udahnjuje život i pomaže da se izdigne. Sve kasnije je njena životna rutina.”

Orošavanje je jeftinije i učinkovitije od natapanja

Tajna redovite rodnosti

  • Nacijepljivanje, orošavanje. Što je još bitno za redovitu rodnost?

-Prvo, ne treba pretjerivati ni u čemu. Svake godine u jesen nakon berbe, potrebno je dati dobru osnovnu gnojidbu. Ja svake godine rastresem oko masline dvije karijole stajskog ovčjeg gnoja te dvije šake mikro i makro elemenata (fosfora, magnezija i željeza). Gnoj ne zakopavam. Pet godina nakon podizanja maslinu ne okopavam nego samo kosim travu i malčiram.

U proljeće, tek krajem travnja, kad nestane opasnosti od kasnog proljetnog  mraza, radim korektivnu, umjerenu rezidbu bacajući posušene grančice i one koje smetaju, a tada i prstenujem grane   koje  ću  skidati  u  berbi. To  su  sve  one   grane   koje   mi  remete  razvoj  krošnje. Ako ostaju neke koje sam trebao baciti nije problem, imam orošavanje, a maslina sve to otrpi. Voda je po mom mišljenju ključna u svim maslinicima i to ne samo za održavanje roda u postojećoj godini već i u osiguranju rodnosti u idućoj godini. Ako maslinik nema vode, treba obaviti folijarnu prihranu (gnojidba preko lista)  polijevajući  krošnju  više puta tijekom ljetnih mjeseci. Znanost je rekla svoje. Da bi maslina dala 1 kg suhe tvari novog prirasta treba joj se dati 400 do 450 litara vode u ljetnom razdoblju. Ovisno o sortama. Bujnim sortama kao što su leccino, pendolino i sve ostale introducirane sorte, treba više vode.

  • Uz navodnjavanje ključno je i – kako izbjeći bolesti?!

-Paunovo oko kao najraširenija bolest lista masline sve je veći problem u toplim zimama. Problem njezinog nastanka je vječita zimska vlažnost, zbog dugih zimskih magli, često obilnih i dugih kiša, na što je oblica posebno osjetljiva. Zato je važno njegovati sorte koje su manje osjetljive na paunovo oko, a to su lastovka, piculja, kao i većina  introduciranih  sorata. Strane sorte su dobro otporne na paunovo oko.

Također, prevelika upotreba dušika utjerava masline u bolest, smanjuje im otpornost, a pojačava bujnost krošnje. Trebalo bi analizirati list masline kako bi se vidjelo nedostaje li nešto određenim stablima, a analizu je moguće obaviti na institutima u Poreču i Splitu, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a odnedavno  i u Zadru.”

  • Kako protiv štetnika?

-Tri su ključna štetnika: svrdlaš, maslinov moljac i maslinova muha. Sva tri štetnika su u domeni kontrole promatračkih mjesta savjetodavnih službi po županijama. Treba pratiti njihove obavijesti i tretirati po preporuci struke. Tko tako radi neće pogriješiti.  Mnogi nisu reagirali na vrijeme pa zbog toga nastaju problemi. Nema smisla prskati kad je muha već napravila štetu. Treba poštivati rokove karence. No, kao što rekoh, prevencija je ključna.

  • Nastavljate s afričkim sortama nacijepljenim na našu oblicu?

– Da, kod nas su afričke sorte (morocco picholen, chemlali.) pokazale da imaju sjajnu budućnost ako su nacijepljene na oblicu, barem po mom iskustvu. Ja ću ih sve više njegovati jer jedan je život maslinara, a njegovo vrijeme ograničeno. Zato i jeste cilj svakog maslinara imati redovitu rodnost.

Nije oblica za sve kriva

U posljednje vrijeme, dosta maslinara se žali na neredovitu i vrlo slabu rodonost autohtone sorte oblice, najzastupljenije sorte u našoj maslinarskoj proizvodnji. Mišljenje smo potražili kod mladog magistra agronomije Josipa Pavlice.

-U smislu agronomskih vrijednosti, oblica je vrlo vrijedna sorta po kvaliteti ulja i primjetio sam da su u zadnjih nekoliko godina monosortna ulja oblice imala vrlo dobar plasman na natjecanjima. Međutim, klimatske promjene ostavile su traga na ovoj sorti te je njezina rodnost u zadnje vrijeme podosta loša, kaže nam Josip.

-Međutim, nije oblica za sve kriva. Prvenstveno, ona je osjetljiva na paunovo oko. Prije 15 ili 20 godina kad se krenulo u renesansu maslinarstva u Hrvatskoj, masline su se počele saditi na svim lokacijama, terenima i tipovima tla ne gledajući jesui su iste pogodne za uzgoj maslina. Pa tako recimo ima slučajeva gdje su masline, naročito sorta oblica posađene u kotlinu gdje se veliki dio dana zadržava vlaga i dolazi do defolijacije uslijed napada paunovog oka. Stoga maslinari, koliko god se trudili provoditi agrotehničke mjere, na takvoj lokaciji neće postići dobar i rentabilan rezultat”, tvrdi Josip Pavlica, inače višestruko nagrađivani maslinar i ovogodišnji dobitnik Povelje Stanko Ožanić na Maslini u Splitu.

Josip Pavlica smatra kako je mnogo oblica zasađeno na krivim lokacijama

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje