Kopar potječe iz područja oko Sredozemnog mora gdje se proširio kao ljekovita i začinska biljka. Kao povrće koristi se lišće za juhe, umake i kao dodatak varivima, a cvatovi i lišće pri mariniranju krastavaca i tikvica. Svježe lišće kopra konzervira se zamrzavanjem ili u ulju ili u octu, jer sušenjem gubi karakteristični miris. Eterična ulja kopra upotrebljavaju se za aromatizaciju octa, u industriji mirisa i lijekova. Prema istraživanjima u eteričnom ulju kopra najviše je zastupljen ugljikovodični spoj monoterpen alfa-felandren.

Kopar (Anethum graveolens)  je jednogodišnja biljka s dubokim korijenom. Cvijet je iste građe kao u celera, a plod je pucavac. Sjemenka je spljoštena, rebrasta i krilata. Kad je zrela, lako se osipa. Sjeme kopra sporo klija, a biljka niče tek kad je temperatura tla viša od 8 °C. Podnosi lagane mrazeve. Pri optimalnim temperaturama (18-20 °C) brzo raste, a čim nastupi dugi dan (≥14 sati), potjera cvjetnu stabljiku. Bolje uspijeva na težim tlima, ali ne podnosi stagnirajuću vodu. U plodosmjeni kopar ne podnosi sam sebe, a ni predkultura ne smije biti štitarka. Dolazi nakon kulture koja je gnojena organskim gnojem, a inače nema velikih zahtjeva zbog kratke vegetacije.

Cvijet kopra

Gnojidba

Potreba za gnojivima i hranivima ovisi o namjeni uzgoja. Ako se bere u vrijeme cvatnje, za prinos od oko 40 t/ha potrebno je 76 kg N, 24 kg P2O5, 227 kg K2O, 77kg CaO i 10 kg MgO. Ako se bere prije početka cvatnje i samo se listovi prodaju u zelenom stanju, u vezicama, dovoljno je 20-30 % manje hraniva.

Ulje kopra

Izbor kultivara

Za kultivare od kojih se bere lišće i prodaje u vezicama poželjan je intenzivan i brz rast i kasniji prijelaz u generativnu fazu, a lišće s mnogo liski intenzivnog mirisa. Kod kultivara koji se beru u punoj cvatnji, za ekstrakciju eteričnih ulja i za aromatiziranje mariniranog povrća važan je sadržaj i sastav eteričnih ulja.

Kopar se sije u više navrata

Najviše se uzgaja u kućnim vrtovima, i u prigradskim gospodarstvima za tržište u zelenim vezicama. Za potrebe prerađivačke industrije, obično se uzgaja na većim oraničnim površinama. Za berbu lišća sije se početkom travnja na razmak od 8 – 15 cm te 30 – 40 kg sjemena po hektaru. Mogu se koristiti herbicidi kao i za celer, pritom voditi računa o  karenci, s obzirom da berba može početi već za 6 tjedana. Ako se bere samo lišće, moguća je još jedna berba s iste parcele.

Češće se sije u više navrata, sve do sredine kolovoza: u dobrim uvjetima može se ubrati i 15 do 20 t/ha. Kopar za preradu, koji se kosi u vrijeme cvatnje, sije se u travnju na razmaku 25 cm red od reda, 6 do 8 kg sjemena po hektaru. Osim borbe protiv korova ne treba gotovo nikakvu njegu. Kosi se u punoj cvatnji (80- 100 dana od sjetve) 10 -15 cm iznad tla. Prinos može biti do 50 t/ha.

Kopar, Izvor: https://optolov.ru/h

Ljekovito djelovanje čaja od kopra

Topli čaj od kopra s medom smiruje i opušta organizam te pomaže onima koji pate od stresa i nesanice. Esencijalna ulja sadrže aktivne tvari koje pomažu u aktiviranju enzima i hormona koji imaju smirujući učinak, a majkama pomaže poticanjem sekrecije mlijeka. Zahvaljujući hlapivim tvarima ublažava probleme s dišnim sustavom. Kod respiratornih poremećaja, alergija ili kašlja pomaže u pročišćavanju dišnih putova. Manji broj istraživanja bavio se ispitivanjem kako kopar doprinosi smanjenju rizika od pojave raka. Istraživanja su u začetku, ali pokazalo se da doprinosi neutraliziranju slobodnih radikala. Monoterpeni aktiviraju enzime koji se vežu uz molekule koje posjeduju antioksidativno djelovanje i sprečavaju štetno djelovanje u tijelu. Hlapivi sastojci kopra neutraliziraju određene karcinogene tvari, primjerice one koji se nalaze u dimu cigarete ili dimu roštilja. Neka istraživanja pokazuju da povoljno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sistema jer utiče na smanjenje kolesterola i triglicerida u krvi. Flavonoidi koje sadrži se općenito smatraju antioksidansima koji služe zdravlju srca. Kemferol, štiti srce, leđnu moždinu i mozak, vicenin štiti stanice od radijacije. Hlapivi sastojci kopra pomažu kod zdravlja usne šupljine, uklanjaju loš zadah, antibaktericidno djelovanje pomaže u borbi protiv karijesa i problema s desnima.

Miješani čaj s koprom za miran san

Izmiješati u jednakim količinama, matičnjak, hmelj i valerijanu. 1 čajnu žličicu poparimo s 2,5 dl kipuće vode, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Pijemo 1 sat prije spavanja zaslađeno s medom.

Čaj od kopra

1 čajnu žličicu mljevenog kopra prelijemo s 2,5 dl kipuće vode i poklopimo da odstoji 15-30 minuta te procijedimo. Uzimamo ga 3 puta na dan iza jela i pijemo u gutljajima nezaslađeno kod oboljenja želuca i crijeva, a zaslađeno kod oboljenja pluća.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje