Nakon osme po redu berbe pušipela, osim vinogradara i vinara iz Hortus Croatiae, treba čestitati Međimurskoj županiji i Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji su prepoznali kvalitetu projekta započetog 2010. godine.
Kad je 2010. godine na skupu međimurskih vinara u Svetom Urbanu, ondašnji predsjednik (prvi) Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Međimurje, profesor i vrsni vinogradar i vinar Franjo Lovrec predložio pokretanje novog klona i njegovog naziva „Pušipel“, bilo je onih koji su sumnjali kako bi u konkurenciji svjetskih sorti poput sauvignona, rizlinga rajnskog, chardonnaya i drugih, jedan klon iz Hrvatske mogao uopće konkurirati. I k tome još iz malog Međimurja, u ono vrijeme još uvijek po vinima osim onih iz Podruma Štrigova i nekoliko privatnih, nepoznatih na hrvatskom tržištu. Ovdje podsjećamo kako je do stjecanja hrvatske nezavisnosti 1991. godine ogromna količina i većina međimurskog grožđa završavala u slovenskim podrumima. Dakle, pred Lovrecom i njegovim kolegama vinarima, u prvom redu Franji Lebaru, Martinu Jakopiću, Augustinu Bobnjaru, Borisu Novaku, Bojanu Štamparu, Rajku Cmrečnjaku, Branimiru Jakopiću, Dejanu Jambroviću, Vladimiru Horvatu, Alojzu Novaku, Zdravku Dvanajščaku i Juraju Nemcu nije bilo lako i jednostavno započeti nešto u što su samo oni vjerovali, drugi sumnjali, a treći ismijavali pomisao na uspjeh.
Autohtona sorta sigurne budućnosti
Kad su uklonjene gotovo sve sumnje u uspješnost projekta „Pušipel“ i kad su se u njega uključili gotovo svi međimurski vinogradari i vinari, u njega se aktivno uključila i Međimurska županija, a potom i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Savjetodavna poljoprivredna služba u Čakovcu. Posebno su kvalitetno projekt prepoznali međimurski župani Branko Levačić i Matija Posavec te je županija do sada u projekt uložila skoro 900 tisuća kuna. Aktualni župan Posavec i na mnoge druge načine pomaže u projektu Pušipel, osobito na Festivalu pušipela koji se posljednjih nekoliko godina održava u Štrigovi, međimurskoj, pa i hrvatskoj prijestolnici vina. Posljednjih nekoliko godina projekt podržava Općina Štrigova i njezin načelnik Stanislav Rebernik, koji je u novom Domu kulture u Štrigovi veliki dio prostora dodijelio Društvu vinogardara i vinara Hortus Croatiae te posebnu namjenu za prezentaciju pušipela.
Svih ovih godina ogroman teret na sebe preuzimao je profesor Darko Preiner sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je prepoznao projekt od prvih dana te na kraju sortu označio kao autohtonu i obećavajuću.
Horvatovi bdiju nad vinogradima, a pušipel zlata osvaja
Izv. prof. dr. sc. Darko Preiner siguran je kako je pušipel sorta budućnosti i priznaje kako u početku nije bilo obećavajuće jer je sorta kroz nazive šipon ili moslavac nosila lošu konotaciju. Ali je siguran i ponosan što je riječ o dobrim klonovima, grožđu i vinu koji su osvojili Međimurje i sada idu u osvajanje i drugih područja. Obitelj Vladimira Horvata iz Svetog Urbana dala je na korištenje vlastite parcele na kojima se uzgajaju klonovi, trsovi i grožđe. Može se ustvrditi kako Horvatovi bdiju nad vinogradima i u nastavku na moštu i vinu. Desetak pak vinogradara svake godine na tržište šalje vina koja osvajaju simpatije potrošača i mnoga odličja na domaćim i svjetskim izložbama i natjecanjima. Da pušipel ima budućnost govori podatak kako sad novi val vinogradara predvođenih Davidom Štamparom,predsjednikom Hortus Croatiae, nastavlja ono što su započeli njihovi roditelji. Vinarije Štampar, Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Jakopić, Horvat, Preiner i Kocijandobitnici su visokih odličja na ocjenjivanjima „Decantera“ i „Vina iz davnina“ te odličja s „Festivala pušipela“ i drugih.
Izdvojeno pet klonova koji su registrirani
U prvoj sadnji na imanju Horvatovih, 2011. godine, zasađena su 32 početna klona pušipela, a kroz godine struka i vinogradari su izdvojili 5 klonova koji su se pokazali najkvalitetnijima i koji su upotrijebljeni za podizanje certificiranog matičnjaka sada na drugoj parceli Horvatovih. Svaki od izdvojenih pet klonova ima svoju posebnost zbog koje je izdvojen. Kako je u Međimurskoj županiji na snazi opasnost od zlatne žutice bolesti trsova podignuti su predbazni i bazni matičnjaci na lokaciji znanstveno nastavnog pokušališta Jazbina koja je sigurna lokacija. Daljnja suradnja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Međimurske županije i Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Međimurje razvijat će se kroz evaluaciju klonova u smislu prilagodbe tehnologije u vinogradima i podrumima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njihov potencijal. A u nastavku uslijedila je njihova registracija kod nadležnih službi i brendiranje Pušipela međimurskom zaštićenom robnom markom.
