Kako posaditi limun u Dalmaciji?

Limun (Citrus limon) je zimzelena biljka koja naraste od 3 – 6 m visine. U odgovarajućem podneblju limun cvate i po 3 puta godišnje, od svibnja do rujna, a nakon svake cvatnje daje plodove koji se koriste za jelo, sok i preradu.

U Republici Hrvatskoj je proizvodnja limuna iznimno mala jer ne postoji puno agroekoloških uvjeta za uzgoj na velikim prostorima. Ipak, postoje mikrolokacije za uspješan uzgoj limuna na otvorenome, a jedna od njih je i uspješan projekt na otoku Visu, na njegovoj južnoj strani. Na ovoj lokaciji je podignut ekološki nasad limuna od 3 ha na kršu.

Kako je pripremljeno zemljište?

Priprema tla za sadnju limuna na lokaciji južne strane otoka Visa, obavila se čišćenjem terena od postojećeg raslinja, riperovanjem i pikamiranjem, drobljenjem kamena i tanjuranjem.

Dakle, prva radna operacija u pripremi terena bila je sječa postojeće vegetacije: ova operacija obavljena je motornim pilama, a posječeni biljni materijal je spaljen; nakon sječe vegetacije provedeno je čupanje korijenja posječene vegetacije bagerom. Detaljno uklanjanje dijelova prethodne vegetacije obavljeno je radi sprječavanja širenja gljivičnih oboljenja, a prije samog spaljivanja biljnog materijala ishođena je dozvola za spaljivanje od nadležne vatrogasne postrojbe.

Budući da je zemljište bilo puno kamena, obavilo se i razbijanje kamena riperom tzv. riperovanje, potom čekićanje odnosno razbijanje većih kamenja bagerom s čekićem (pikamerom) . Riperovanje se obavlja frontalnim podrivačem (riperom) na gusjeničaru na razmak od 1 m i dubinu do 1 m, uzduž redova tj. u njihovom pravcu i poprečno na njih (,,križno riperovanje”). Mljevenje (frezanje) kamena provedeno je specijalnom frezom za kamen koja se agregira na traktor snage veće od 200 kW. Postojeći pokretni razbijeni kamen do dubine od 45 cm usitnjen je na granulaciju koja neće ometati daljnju provedbu agrotehničkih mjera pripreme i sadnje nasada. Ravnanje terena provelo se drljačama koje se agregiraju na traktor.

Sadnja nasada limuna

Prije same sadnje izrađen je plan sadnje, koji sadrži raspored putova, smjer redova, raspored sadnica u nasadu i razmak sadnje za predmetnu lokaciju. U nasadu je limun sađen na razmaku od 5,0 metara red od reda i 3,0 metra stablo od stabla unutar reda. Na ovaj način u nasadu je 650 stabala/ha, ili ukupno na 3,0 ha 1.950 stabala limuna. Navedeni razmak sadnje je optimalan za uzgoj s obzirom na pedološka svojstva tla i planirani uzgojni oblik. Planiranom gustoćom sklopa osiguralo se dovoljno prostora za normalan razvoj korjenovog sustava i kvalitetno iskorištavanje sunčeve svjetlosti što je posebno važno za kakvoću ploda limuna. Prema planu sadnje geodetskim mjerenjima postavili su se stabilni markeri na početku i na kraju svakog reda. Potom se po pravcu reda označilo svako sadno mjesto kolcima. Kolčenje se provelo nakon obavljenog ravnanja terena.

Kopanje i priprema sadnih rupa za limun

Nakon kolčenja redova i sadnih mjesta bagerom su se iskopale sadne rupe (uz kolčić koji označava mjesto sadnje). Sitno tlo iz jame odloženo je lijevo ili desno u odnosu na smjer redova, kako bi osoba koja sadi imala slobodan pregled u pravcu reda u kojem se sadnja obavlja. Sadne rupe kopale su se neposredno pred sadnju i bile su 50 x 50 cm i dubine od 80 cm. U dno svake sadne rupe stavljeno je 5 kg organskog gnojiva koje je onda prekriveno zemljom do 1/3 dubine rupe. Ovako pripremljene sadne rupe ostale su otvorene do početka sadnje limuna. Za sadnju se koristio deklarirani sadni materijal od ovlaštenog distributera sadnog materijala, koji zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća (Narodne novine br. 100/09, 153/09, 72/10, 30/11 i 86/13), koji jamči autentičnost, kvalitetu i zdravstvenu ispravnost sadnica.

Najbolje je saditi dobro razvijene sadnice koje su stare od 18 do 24 mjeseca, s dobro razvijenim korijenovim sustavom. Sadnice trebaju biti više od 100 cm, u korijenovu vratu promjera od 6 do 10 mm, a poželjno je da imaju 3 – 4 razvijena postrana izboja.

Vrijeme sadnje

Na predmetnoj lokaciji sadnja se obavila u proljeće, od kraja ožujka do početka svibnja. Sadnja je obavljena u vremenskom razdoblju od mjesec dana. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, sadnja se može obaviti sve do kraja veljače sljedeće godine. Poželjno je da vrijeme za sadnju bude mirno i tiho bez jakih vjetrova, a temperatura zraka ne smije pasti ispod 0° C. Sadnice limuna raspoređene su pored iskopanih sadnih rupa prema planu sadnje. Pri samoj sadnji sa sadnice se uklanja plastični kontejner.

Sadnica limuna se sadi tako duboko da korijen bude u tlu onoliko koliko je bio i u kontejneru. Nakon postavljanja sadnice na pravilnu dubinu, korijen (s grumenom zemlje koji se ne odvaja od korijena nakon uklanjanja kontejnera) se zasipa rahlom zemljom u sloju 5 – 10 cm debljine i zemlju se dobro nagazi nogom. Zatim se gnojivo (2 kg) razbacuje u krug oko sadnice, pri čemu treba paziti da ono ne dođe u izravni kontakt s korijenom. Nakon toga se sadna rupa do vrha dopuni zemljom. Uz svaku sadnicu postavlja se drveni kolac koji treba biti 50 cm u tlu, a 100 cm vani, za koji se veže sadnica limuna vezom u obliku osmice. Naposljetku se svako sadno mjesto zalije s 30 l vode.

Jaka rezidba limuna nije preporučljiva

Cilj rezidbe u mladom nasadu limuna je formiranje odgovarajućeg uzgojnog oblika s jakim deblom i bočnim granama otpornim na lom. Formiranje odgovarajućeg uzgojnog oblika omogućava lakšu primjenu odgovarajućih agrotehničkih zahvata u nasadu limuna, poglavito njihovo mehanizirano obavljanje te ne traži kasnije intenzivnije rezove koji izazivaju oštećenja na stablu i stvaraju neravnotežu. Rezidbom mladih stabala uklanja se samo ono što je nužno za oblikovanje odgovarajućeg uzgojnog oblika. Jaka rezidba nije preporučljiva jer produžuje nerodno doba.

Na lokaciji na otoku Visu odabran je uzgojni oblik kotlasta krošnja s tri osnovne grane i 60 cm visokim deblom, koji je prikladan za uljne sorte limuna jer omogućava dobru osvijetljenost i prozračnost vanjskog i unutarnjeg dijela krošnje.

Ovaj uzgojni oblik formira se na način da se posađene sadnice odmah nakon sadnje pinciraju na visinu od 100 cm, a u rasponu visine debla od 60 do 100 cm ostave tri ili eventualno četiri prijevremena izboja, koji su spiralno raspoređeni tako da međusobno tvore kut od 120 stupnjeva. Ovi izboji predstavljaju skeletne grane nove krošnje. Sve ostale bočne izboje na sadnici limuna potrebno je potpuno ukloniti nakon sadnje. U drugoj godini nakon sadnje, minimalnom rezidbom odstranjuju se grančice koje su izrasle na skeletnim granama, a imaju rast prema sredini krošnje. U trećoj godini nakon sadnje obavlja se prorjeđivanje grančica drugog i trećeg reda te odstranjivanje grančica koje rastu prema sredini krošnje.

Za postizanje stabilnih i visokih priroda limuna u nasadu je potrebno osigurati navodnjavanje. Korist od navodnjavanja je kumulativna pa je potrebno više od jedne proizvodne godine da se u potpunosti očituje. Kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno je spajanje na vodovod otoka Visa. Instaliran je sustav lokaliziranog navodnjavanja mikrorasprskivačima kojeg karakterizira razmjerno mala potrošnja vode i mogućnost rada s niskim tlakovima.

 (nastavlja se)