Još su šezdesetih, sedamdeset i osamdesetih godina prošloga stoljeća, prilikom istraživanja nalazišta nafte i plina na području Slavonije i Baranje, utvrđena bogata nalazišta tople vode. Od tada otprilike tinja ideja da bi se ona, osim u rekreativne i zdravstvene svrhe, mogla koristiti i kao izvor geotermalne energije za zagrijavanje staklenika i plastenika u poljoprivrednoj proizvodnji.
Razgovaralo se ozbiljno o tome u Hrvatskoj gospodarskoj komori, napravljena su istraživanja i izrađene studije, a u programu prekogranične suradnje IPA Mađarske i Hrvatske od 1.svibnja 2010. do 30.travnja 2012. proveden je projekt „Geotermička istraživanja u Dravskom bazenu“. Poticaj je došao iz Mađarske koja već ima značajna iskustva u korištenju tople vode.
Manji troškovi za grijanje i konkurentnija poljoprivreda
Znanstvenici su dokazali da korištenje geotermalne energije može znatno smanjiti troškove, posebno kod intenzivnih uzgoja klasičnih poljoprivrednih kultura u staklenicima gdje grijanje u ukupnim troškovima sudjeluje s gotovo 35 posto. Iako se već godinama govori kako je korištenje postojećih bušotina jedna od mogućnosti koju svakako treba početi bolje iskorištavati i kako bi taj ogroman geotermalni potencijal svakako treba biti na listi prioriteta istraživanja i ulaganja, sve je ostalo samo na priči.
Novi zakonodavni okviri (Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz 2018.) pobudio je nade da bi poljoprivrednici dravskog bazena, poput svojih mađarskih kolega napokon počeli koristiti geotermalnu vodu kojom je taj kraj bogat. Jedan od njih je i Mario Čajkulić iz Sedlarice u Virovitičko-podravskoj županiji koji u plastenicima na 8 hektara proizvodi razne vrste paprike, rajčice i krastavce u ljetnom te salate mladi luk u zimskom razdoblju.
–Podravina leži na toploj vodi, to je isti bazen kao i Mađarskoj čiji poljoprivrednici već godinama koriste energiju tople vode za zagrijavanje plastenika i Hrvatskoj ne bi trebao biti veliki problem preslikati njihova iskustva Zato sam posjetio kolegu s one strane Drave koji se također bavi proizvodnjom povrća, u plastenicima na četiri hektara. Za to je izdvojio 304 tisuće eura, a moja računica pokazuje da bi u Hrvatskoj to isto platio dva milijuna eura. Da bi uopće zakopao prvu lopatu treba mi 2,5 milijuna kuna raznoraznih davanja, razočarano kaže Čajkulić i naglašava:
-Robu nudimo
istom tržištu, a on je već u startu, ako ćemo gledati ova ulaganja sedam puta
jeftiniji.
Geotermalna energija potječe iz topline sadržane u Zemlji. Ta toplina nastaje kao posljedica raspadanja minerala i od solarne energije koja se apsorbirala na površini Zemlje. Većina visoko temperaturne geotermalne topline nastaje na mjestima spajanja tektonskih ploča, jer je tamo vulkanska aktivnost bliža površini Zemlje. Na tim mjestima temperature zemlje i podzemnih voda mogu biti veće od temperature koja je potrebna u sustavima za grijanje. Toplina je također pohranjena i u hladnijim predjelima Zemlje. Već na šest metara ispod Zemljine površine je temperatura konstantna, te je po iznosu jednaka prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka. Ta se toplina može izvući pomoću toplinskih pumpi.
Kako do geotermalne energije?
Da bi se geotermalna voda mogla proizvesti, potrebno je obaviti istraživanje, utvrditi ležište i njene rezerve, izgraditi rudarske objekte i postrojenja i potom rudarskim radovima proizvoditi geotermalnu vodu. Naftno-rudarski radovi na istraživanju geotermalnih voda radi utvrđivanja rezervi geotermalnih voda mogu se izvoditi isključivo na temelju dozvole za istraživanje geotermalnih voda. Dozvolu treba pribaviti investitor. Investitor je dužan ishoditi i rješenje o utvrđenoj količini i kakvoću rezervi, te ishoditi rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja u roku iz dozvole za istraživanje geotermalnih voda. U roku od šest mjeseci od izvršnosti rješenja o utvrđivanju eksploatacijskog polja mora na provjeru podnijeti projekt razrade i eksploatacije geotermalnih voda.
Prije svega obvezan je riješiti imovinskopravne odnose za zemljišne čestice unutar eksploatacijskog polja u skladu s naftno-rudarskim radovima iz provjerenog projekta razrade i eksploatacije ili dopunskog projekta razrade i eksploatacije za razdoblje na koje želi sklopiti ugovor o eksploataciji geotermalnih voda. Najduže trajanje ugovora o eksploataciji geotermalnih voda je 25 godina.
Ukupno je potrebno pribaviti ili izraditi najmanje 12 obaveznih dokumenata vrijednih od 12 do 300.000 kuna, a cijela procedura može potrajati pet godina.
Kod iskorištavanja obnovljive energije
geotermalnih voda, uz dominantnu primjenu rudarskog zakonodavstva (geotermalne
bušotine i nužna postrojenja), trebati primjenjivati i energetsko zakonodavstvo
(korištenje obnovljivih izvora, proizvodnja toplinske energije te trgovanje,
posredovanje i zastupanje na tržištu energije).
–Mislim da nije niti približno jednako eksploatirati naftu kao rudni resurs, k tome još i jednokratni izvor energije koji je škodljiv za okoliš i geotermalnu vodu kao prirodno obnovljiv resurs i bogatstvo koje imamo u izobilju. Da proizvodnja energije iz vode spada samo pod energetsko zakonodavstvo možda bi cijela kraće trajala i konačnici bila znatno jeftinija, smatra Čajkulić i zaključuje:
-Dva milijuna kuna sam spreman odmah uložiti zato što ću zimi dobiti proizvod koji ću moći skuplje prodavati i tako sebi osigurati veću zaradu, radnicima isplatiti veće plaće i na kraju državi platiti veći PDV. Dva milijuna eura ne dam, da imam toliko novaca ne bih morao ništa ni raditi.
