Ukrasne biljke otporne na vjetar

Biljke za uspješan rast i razvoj trebaju zadovoljiti osnovne potrebe. To su kvalitetna voda, zrak, odgovarajuće tlo, svjetlo i toplina. U slučaju da je bilo koji od navedenih čimbenika u manjku ili suvišku i ako takvo stanje potraje, biljka može stradati. U posljednje vrijeme sve se češće suočavamo s ekstremnim vremenskim prilikama: vrućim i suhim ljetima, iznenadnim bujicama i poplavama, vjetrovima koji lome grane i čupaju stabala iz tla.

Postavlja se pitanja kako odabrati ukrasnu biljnu vrstu za privatni ili javni prostor, koja će biti otporna na ekstremne vremenske prilike, s malom vjerojatnošću da će ugroziti korisnike tog prostora ili njihovu imovinu.

            Vjetar uzrokuje ,,stres” biljkama    

Vjetar utječe na veličinu biljke, na njen rast i razvoj na mnogo načina. Skraćeni rast i nenormalan razvoj rezultat je pretjeranog kretanja uzrokovanog vjetrom. To je uobičajena pojava koja se primjećuje kod biljaka koje rastu u vjetrovitim područjima. Osim što narušava odnos korijen – tlo, kombinacija vjetra i sunca utječe na veličinu biljke što može dovesti do sušenja njenih dijelova. Vjetar povećava gubitak vode isparavanjem i snižava temperaturu zraka oko biljaka, što usporava rast. Kao rezultat toga, biljkama koje su izložene vjetru potrebno je više zalijevanja ili će doći do vodenog stresa, a posljedično tome i do ugibanja.

Vjetar je zrak u pokretu, a jaki vjetrovi mogu uzrokovati da se biljke pretjerano ljuljaju, neprekidno povlačeći njihovo korijenje. Ovo neprekidno kretanje ometa sposobnost korijena da ostane prizemljen u tlu pa su moguće vjetroizvale pogotovo kod vrsta plitkog korijena i bujne krošnje. Snažni vjetrovi također mogu oštetiti biljke udarajući ih, narušavajući njihov rast.

Konačno, vjetar može širiti patogene s jednog mjesta na drugo, posebno kad ih prati kiša. Kiša koja pada s vjetrom može proširiti spore sa zaraženih biljaka na zdrave, brzo inhibirajući njihovu sposobnost održavanja zdravog rasta i veličine biljke.

Biljke od vjetra možemo štiti mehaničkim barijerama poput ograda od drva, mrežastih zaslona i rešetkastih panela pa sve do zidova koji mogu predstavljati učinkovite vjetrozaštitne barijere. Također, sadnjom biljaka koje su otporne na jak vjetar mogu se zaštiti i one nešto manje otporne.

            Koje su biljke otporne?

Neke od vrsta otpornih na vjetar koje ujedno djeluju i dekorativno u vrtu su oskoruša (Sorbus domestica), kaki (Diospyros kaki), drijen (Cornus sp.), udikovina (Viburnum opulus), božikovina (Ilex aquifolium), dlanolisni javor (Acer palmatum), žalosna vrba (Salix babylonica). Oskoruša, drijen i kaki su vrste koje osim što izgledaju lijepo, imaju i ukusne plodove. Udikovina, božikovina i žalosna vrba su vrlo lijepe ukrasne vrste koje su se tradicionalno nalazile u vrtovima ili kao žalosna vrba češće na javnim mjestima. Dlanoliki javor je niže stablo (8-10 m), bogate krošnje, vrlo dekorativno pa se stoga često sadi na okućnicama.

Zajednička obilježja biljnih vrsta koje su otporne na vjetar su savitljivost stabljiki i grana koje im omogućuje povijanje i ljuljanje bez pucanja. Često se radi o vrstama malih i uskih listova. Osim ukrasnog drveća i grmlja, otporne na vjetar i vrlo dekorativne u vrtu su i ukrasne trave od kojih su neke vrste i vrlo otporne na sušne uvjete.

Prilikom odabira vrsta za uređenje prostora svakako je preporučljivo dati prednost autohtonim vrstama koje su najbolje prilagođene staništu i uvjetima koji na njemu vladaju. U vjetrovitim područjima potrebno je izbjegavati biljke plitkog korijena i raskošne krošnje (npr. jela, smreka), vrste lomljivih (breza), teških (platana) grana koje mogu ugroziti živote i imovinu. Biljke je potrebno i pravilno njegovati, redovito uklanjanje suhih i bolesnih grane pazeći pri tome na statiku stabla. Nepravilno održavana stabla predstavljaju opasnost i kod jakih naleta vjetra i kod obilnih snježnih padalina.