Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu se financirati iz Programa ruralnog razvoja putem natječaja koje provode 54 Lokalne akcijske grupe, odnosno LAG-ovi. Temeljna zadaća LAG-a, odnosno neprofitnih organizacija je decentralizirana raspodjela sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj putem LEADER/CLLD mjere. Upoznajmo rad i aktivnosti jedne lokalne akcijske grupe s krajnjeg juga naše domovine – LAG 5.

LAG 5 osnovan je 2012. godine kao neprofitna udruga, zalaganjem lokalnih aktivista radi unaprjeđenja i razvoja zajednice. Područje LAG-a 5 pripada najjužnijoj, Dubrovačko–neretvanskoj županiji i zahvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo te poluotok Pelješac.

lag-a
Područje LAG-a 5

Cilj LAG-a 5 je izgradnja zajednice s konkurentnim gospodarstvom, visokom kvalitetom življenja te očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom koja svoj razvoj usmjerava prema održivoj budućnosti. Nedavno je Ministrstvo poljoprivrede dodijelilo sredstva za dvogodišnje prijelazno razdoblje 2021. – 2022., u kojem se nastavlja provoditi Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

LAG-u 5 je dodijeljeno ukupno 4.470.911,74 kn, a dosad je sveukupno raspisao osam natječaja s 37 odluka o potpori, od kojih je 35 potvrdila Agencija, pa je tako u tih 35 odluka alocirano oko 5,27 milijuna kn od 6.27 milijuna kn, koliko je ukupno dodijeljeno LAG-u 5 na Mjeri 19.2, što je gotovo 84 %. Od toga je u 2020. godini alocirano gotovo 2.8 milijuna kn, što je 53 % od ukupno alociranih sredstava. Za preostalih 16% trenutno su raspisana dva natječaja i odluke o potpori bit će donesene tijekom ove godine.

Međunarodni projekt suradnje

O radu LAG-a 5 doznajemo od upraviteljice Katarine Slejko, koja je posebno naglasila i jedan međunarodni projekt suradnje u kojem je sudjelovao LAG 5, naziva „Bee friends“. Glavni cilj projekta bila je promocija područja partnerskih LAG-ova, jačanje pčelarskog sektora te razvojnih resursa tih područja, zaštita prirodne baštine putem povećanja ekološke svijesti i načela održivog razvoja. Partneri na projektu su bili: LAG Moslavina te poljski LAG-ovi „Ziemia Pszczyńska“ i „Żywiecki Raj”. 

primjer uspješnog lag-a 5 u dubrovačko neretvanskoj zupaniji
Katarina Slejko, upraviteljica LAG-a 5

U proteklom razdoblju LAG 5 sudjelovao je kao nositelj, projektni partner, koordinator ili pridruženi partner na 10 projekta financiranih izvan mjere 19 PRR-a. To dodatno doprinosi uspješnosti provedbe Lokalne razvojne strategije (LRS) i dostizanju njenih ciljeva, jačanju kapaciteta LAG-a i njegovih dionika i ciljnih skupina, umrežavanju područja LAG-a te stvaranju partnerstava unutar i izvan LAG područja, međusektorskoj suradnji te pozicioniranju LAG-a kao utjecajnog nositelja lokalnog razvoja.

Poljoprivredno područje velike prirodne vrijednosti

-LAG 5 danas s više od 100 članova iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora, i 39 zaposlenih, za ostvarenje ciljeva koristi multisektorsko financiranje te provodi više europskih projekata. LAG 5 je sudjelovao kao partner na znanstveno-istraživačkom projektu HNV link kao nacionalni koordinator. Trogodišnji projekt ukupne vrijednosti 16.750.052,29 kn, financirao se iz Programa Horizon 2020. Provodio se u 10 europskih „područja učenja“, od kojih je jedno i područje Dalmatinskih otoka.

LAG 5 surađivao je sa susjednim otočnim LAG-ovima – Brač i Škoji, s ciljem stvaranja mreže dionika koji će kroz kontinuiranu suradnju, edukaciju i razmjenu iskustava, aktivno sudjelovati u očuvanju karakterističnog mozaičnog krajobraza i doprinijeti održivom razvoju danog poljoprivrednog područja. Važnost ovog projekta na nacionalnoj razini leži u činjenici da 54,4,% teritorija Republike Hrvatske može biti kategorizirano kao poljoprivredno područje velike prirodne vrijednosti (HNV), a da je dosada rađeno jako malo istraživanja na tu temu, a niti jedno koje je uključivalo suradnju dionika iz više različitih sektora i disciplina i koje bi se bavilo razvojem modela koji će pomiriti potrebe gospodarskog razvoja i očuvanja bioraznolikosti, naglasila je Slejko.

LAG 5 sudjeluje u brojnim projektima

Od ostalih značajnih projekata LAG-a 5, 2018. i 2019. godine sudjelovao je kao partner na projektu Blutoursystem – platforma znanja, vještina i kreativne suradnje za razvoj ekosustava plavog turizma, financiranom iz programa INTERREG IT-HR. 2019. je započela provedba projekta “Rural 3.0: Društveno korisno učenje u službi razvoja ruralnih zajednica (RURASL)”. Projekt „Želim pomagati“ jedan je od projekata koji mijenja sliku društva. LAG broji mnogo projekata od kojih su spomenuti tek neki.

Povezivanje 3 otočna LAG-a

U 2021. godini planirana je prijava projekta na TO 19.3.2.s LAG-om Brač i LAG-om Škoji ”DalmaTIMski otoci”. Projektom ćemo povezati tri otočna LAG-a, kroz razmjenu znanja, primjera dobre prakse, održavanje studijskih putovanja na otocima: Brač, Vis i Korčula. Povezati će se i educirati dionici ruralnog razvoja s područja LAG-ova. Sve s ciljem stvaranja dodatne vrijednosti, promocije i povećanja prodaje lokalnih proizvoda. Provedba projekta planirana je sljedeće dvije godine, najavila je voditeljica LAG-a 5..

U 2021. godini LAG 5 raditi će na provedbi sljedećih projekata: LEADER (podmjera 19.2,¸19.3.2. i 19.4.); Želim pomagati; Erasmus + Rural 3.0.; Uči dalje; Oblak mogućnosti; LAG 5 fest; Obrazovanje odraslih za održivu kulturu. U planu je organizacija seminara, konferencija i radionica na LAG 5 području u svrhu jačanja ljudskih kapaciteta LAG 5 područja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje za bolesti prostate
Sljedeći članakZa koje je građevine potrebna građevinska dozvola?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.