-Hrvatski su uzgajivači sjajnim rezultatima na međunarodnoj razini potvrdili kako više nisu pasivni korisnici uvoznog genetskog materijala, već ravnopravni sudionici u stvaranju najbolje europske populacije simentalca. Također, želim istaknuti pozitivne rezultate primijenjenih mjera agrarne politike kroz trogodišnji Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva i blago povećanje broja krava Hrvatskoj u 2020. godini odnosno na 155.477 krava u 20.632 stada, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, na 13. Godišnjoj izbornoj skupštini Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM).

HUSIM obuhvaća 29 uzgajivačkih udruga povezanih u 11 saveza županijskih udruga. Od svog osnutka radi na podizanju kvalitete ove pasmine u Republici Hrvatskoj, provodeći uzgojni program u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu te podršku centara za umjetno osjemenjivanje CUS Osijek i CUO Varaždin. 

Damir Pejaković, dipl. ing. agr. savjetnik je za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede u Vrbovcu:

U proteklih 15-estak godina zajedničkim radom struke i vrsnih , poglavito mladih uzgajatelja pokazali smo da se može itekako biti konkurentan na zahtjevnom EU tržištu. Da bi taj model saživio diljem „Lijepe naše“, moramo motivirati puno više mladih stručnjaka i uzgajatelja. Također, od postojećih udruga i saveza moramo stvoriti jake profesionalne uzgojne organizacije koje će biti trajni oslonac i motor razvoja stočarstva.

A što misle stočari iz Vrbovečkog kraja?

Štefica Tarandek iz Poljane ima 6 krava i svakog utorka je na tržnici u Vrbovcu gdje prodaje sir i vrhnje:

Uvoz je najveći problem hrvatskog seljaka, posebno u mljekarstvu. Naš posao nema adekvatnu cijenu. Radiš i patiš se dan i noć, cijelu godinu i na kraju niš. Uvoziti se treba ono što se mora uvoziti. Država kao da se boji bogatog seljaka. Ne treba ga se bojati. Kad je seljak bogat i država je bogata.

Josip Burek ima 200 muznih krava i 300 komada bikova, junadi, teladi. Bio je 6 godina predsjednik Saveza simentalaca Hrvatske.

Cilj nam je dobiti što kvalitetniju proizvodnju mlijeka, što se i uspjelo. Danas po kravi imamo 8.000 litara, što je europska razina. Pritom nismo izgubili na mesu simentalca. To meso valja brendirati.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNavodnjavanjem do visokih prinosa
Sljedeći članakEkološka poljoprivreda je budućnost, a Austrija primjer koji trebamo slijediti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.