Obilaskom proizvodnih površina na kojima je zasijan kukuruz šećerac, tijekom srpnja i kolovoza, zamijećena je velika pojava bolesti mjehurasta snijet koju uzrokuje gljivica Ustilago maydis.
Zadnjih pet godina nismo uočili toliki broj zaraženih klipova kao ove, 2021., godine na kukuruzu šećercu.
Gubitak uroda i do 30%
Otprilike je 10% neiskorištenih (zaraženih) klipova od ukupnog uroda, a poznato je da se kukuruz šećerac prodaje po komadu (klipu). Naravno ima šteta i na običnom kukuruzu. Zaraženi klipovi imaju na sebi mjehuraste izrasline koje mogu biti raspoređene po cijeloj dužini klipa. Mjehuraste izrasline na klipovima kukuruza ispunjene su tamnom masom spora pomoću kojih se bolest širi. Mjehurasta snijet može uzrokovati gubitak uroda i do 30%.
Simptomi bolesti
Izrasline bijele boje, veličine od 1 do 30 cm, ispunjene tamnom masom spora. Sazrijevanjem spora unutar gljive, mjehurasta izraslina od bijele boje postaje sve tamnija. Kad spore unutar nje sazriju, opna puca i dolazi do oslobađanja spora. Svako meristemsko tkivo na biljci kukuruza može biti zaraženo gljivicom koja uzrokuje navedenu bolest. Mjesto zaraze, veličina izraslina i broj izraslina ovisi o razvojnom stadiju biljke domaćina u vrijeme zaraze.
Gljiva prezimljuje u biljnim ostacima u tlu. Spore iz gljive nakon što sazriju, šire se vjetrom ili kišom ,kliju kroz puči i dolazi do zaraze meristemskog tkiva. Vremenski uvjeti povoljni za infekciju gljivicom su kišno i vlažno vrijeme. Ulazna mjesta za infekciju su mjesta oštećenja meristemskog tkiva uzrokovana vremenskim neprilikama (tuča,vjetar,oborine) ili mehanička oštećenja stabljike nastala uslijed kultivacije ili prihrane u tlo. Također i nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme oplodnje, suho i vruće vrijeme, mogu biti uzrok infekcije gljivicom Ustilago maydis na klipu.
U Meksiku mjehurasta snijet osim što čini ekonomske štete na kukuruzu, može biti i ekonomski isplativa. Naime mjehurasta izraslina gljive koja uzrokuje bolest Ustilago maydis može biti jestiva i u Meksiku se ta mjehurasta izraslina koristi se za jelo. Naziv Cuitlacoche je izvorni meksički naziv za poslasticu koja se dobije umjetnom zarazom kukuruza. U prehrambene svrhe upotrebljavala se još prije vremena Kolumba.
Mjere zaštite
Preventivne mjere za sprječavanje pojave i širenja bolesti: plodored, folijarna gnojidba, zdravo i tretirano sjeme, morfološka svojstva biljke. Kukuruz šećerac osjetljiviji je na infekciju gljivicom od običnog kukuruza radi genskog porijekla. Kemijska zaštita se može obaviti registriranim fungicidom u RH, CAPTAN ST-S. Sredstvo je u obliku tekuće suspenzije za vlažno tretiranje sjemena kukuruza.