Plodovito povrće najbolje uspijeva na plodnim tlima uz obilnu gnojidbu organskim gnojivima i kontinuirano održavanje vlažnosti tla, a zbog svog podrijetla ima velike potrebe za toplinom.Zajednička osobina plodovitog povrća je da se uzgaja zbog vrlo vrijednih i ukusnih plodova koji zauzimaju velik udio u ljudskoj prehrani.

Rajčica (Lycopersicon esculentum Mill.)

Rajčica je dobila ime na brojnim jezicima svijeta od aztečke riječi ‘tomathe’ što znači nabubreli plodovi. U Europi se počela uzgajati kao povrće tek početkom 20. stoljeća. Rajčica je poznata i kao “jabuka ljubavi”,”rajska jabuka”,”zlatna jabuka” – i svestrana je namirnica koja je, zbog svog bogatstva hranjivim sastojcima, izvanrednih kulinarskih osobina i širokih mogućnosti primjene, osvojila svijet i postala neizostavna namirnica moderne kuhinje.

Najviše se koristi u svježem stanju za salatu, sama ili u kombinaciji s drugim povrćem, a sitnoplodni kultivari se konzumiraju kao voće. Jedna je od glavnih sirovina u prerađivačkoj industriji, a prerađuje se u sokove, pelate, koncentrate. Rajčica je nezaobilazni sastojak mnogih kuhanih jela, juha, umaka, variva s drugim povrćem, punjena sa sirom ili mesom, naročito u mediteranskoj kuhinji, a tradicionalna pizza je nezamisliva bez usitnjenih pelata.

Inače, bez obzira je li poslužena hladna s mozzarellom ili topla u nekom umaku, rajčica se izvrsno slaže s maslinovim uljem i bosiljkom. Povrtnim jelima rajčica daje punoću, a mesnima svježinu. U kombinaciji s ribom i morskim plodovima pruža pravi gurmanski doživljaj. Rajčice se mogu peći i na roštilju, a svako će jelo obogatiti svojom crvenom bojom i ugodnim slatkasto-kiselkastim okusom. Nedozrele zelene rajčice mogu se kiseliti u octu, a zrele rajčice možete rezati na kriške, sušiti na suncu ili u pećnici na nižoj temperaturi (do 100 ºC). Potom ih možete konzervirati u maslinovom ulju i koristiti kao fini dodatak toplim jelima.

Što se tiče energetske i nutritivne vrijednosti rajčice, ona ima svega 18 kalorija na 100 grama. Malo je plodova koji u sebi sadrže toliko vrijednih tvari kao rajčica. U ljetnim mjesecima velika je potrošnja rajčice i jedan je od važnijih izvora vitamina. Rajčica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C, a sadrži i znatne količine vitamina B te vitamin E i K. Bogata je kalijem, natrijem, magnezijem, kalcijem, sumporom i željezom. Rajčica je najbogatija bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i mlijeko. Okus rajčice ovisi o količini i odnosu šećera i kiselina, te o strukturi i čvrstoći. Kultivari za potrošnju u svježem stanju imaju više šećera od onih namijenjenih za preradu.

Tablica: Količina minerala i vitamina na 100g svježe rajčice izražene u mg

SASTAV mg/100 g svježe tvari
Voda92-95
Sirove bjelančevine0,4-1,25
Sirove masti0,2-0,95
Ugljikohidrati1,87-9,00
Od toga šećeri2,4-7,0
Vlakna0,31-1,8
Minerali0,60-0,61
Natrij2,6-32,7
Kalij92-376
Magnezij13-20
Kalcij10-21
Fosfor7-53
Željezo0,4-1,2
Sumpor13-20
VITAMINI 
Karoten0,15-2,3
Vitamin E0,36
Vitamin K0,4-0,8
Vitamin B10,016-0,08
Vitamin B20,02-0,09
Vitamin B30,3-0,85
Vitamin B50,28-0,34
Vitamin B60,074-0,15
Biotin0,004
Folna kiselina0,0086
Vitamin C15-59

Blagodat rajčice protiv brojnih bolesti

Poznata je i zdravstvena vrijednost rajčice, naročito za bolesti srca i krvnih žila. Korisna je za snižavanje krvnog tlaka i pospješuje izlučivanje vode iz organizma. Rajčica obiluje pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču tek, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija. Preporučuje se za različite dijete, kod šećerne bolesti i bolesti jetre i bubrega. Povoljno djeluje na kožu, naročito na opekline od sunca, ali preporučuje se i za obloge i maske za osjetljivu kožu.

plodovito povrće rajčica
Rajčica

Rajčica i proizvodi od rajčice glavni su izvor likopena i čine 90 % likopena u svakodnevnoj ljudskoj prehrani. Likopen je biljni pigment koji daje crvenu boju rajčici, lubenici, crvenom grejpu. U proizvodima od rajčice likopen ima mnogo veću iskoristivost za naš organizam nego u svježoj rajčici.

Tako svježi plod rajčice ima oko 30 mg/kg likopena, sok od rajčice do 150 mg/l, a kečap oko 100 mg/kg. Rajčica i proizvodi od rajčice sadrže još alfa-karoten, beta-karoten, lutein, zeaksantin. Na količinu likopena u plodovima rajčice utječe zrelost plodova, kultivar i način prerade. Kuhanjem se poboljšava bioaktivnost karotenoida, a naročito likopena koji ima najjače antioksidativno djelovanje od svih karotenoida prisutnih u namirnicama, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala.

Paprika (Capsicum annuum L.)

 

Dolaskom paprike kao začina u Europu u 16. st. postaje popularniji začin od skupog papra. Paprika je vrijedna namirnica mnogostruke upotrebe, ali najvrijednija je kad se koristi u svježem stanju, kao salata ili s drugim povrćem. Postoji mnogo jela od pečene i kuhane paprike.

Vrlo popularne i ukusne su punjene paprike s mesom i rižom, sirom, maslinama, ribom i začinima. Papriku konzerviramo mariniranjem i biološkim načinom. Od fiziološki zrele pečene paprike priprema se ajvar, a može biti dodatak kečapu i raznim umacima. Nezaobilazna u pripremi mnogih jela je sušena mljevena paprika, dok se ljuta začinska paprika koristi za mesne prerađevine te paprikaš.

Količina vitamina C ovisi o kultivaru i uvjetima uzgoja. Tako je pri uzgoju na otvorenom više vitamina C nego iz zaštićenih prostora, a fiziološki zreli plodovi imaju ga više od tehnološki zrelih plodova. Neki kultivari paprike sadrže kapsaicin koji daje ljuti okus. Najveći dio kapsaicina nalazi se u placenti i žilama. Paprika je vrlo cijenjeno povrće zbog bogatog izvora vitamina i minerala.

Tablica: Količina minerala i vitamina na 100g svježe paprike izražene u mg

 mg/100 g svježe tvari
Voda85-93
Sirove bjelančevine0,5-1,96
Sirove masti0,2-0,95
Ugljikohidrati3,33-8,0
Od toga šećeri3,1-4,8
Vlakna1,8-2,2
Minerali0,5-0,7
Natrij0,5-13
Kalij160-435
Magnezij12
Kalcij6-20
Fosfor22-38
Željezo0,4-1,7
Sumpor91
Vitamini 
Karoten0,11-3,0
Vitamin E0,25-1,0
Vitamin B10,04-0,09
Vitamin B20,03-0,07
Vitamin B30,2-0,4
Folna kiselina0,004-0,011
Vitamin C0

plodovito povrće paprika
Paprika

Bogatstvo vitamina i ostalih sastojaka čine papriku vrlo vrijednom za ljudsko zdravlje. Poboljšava viskoznost krvi i prohodnost krvnih žila te povoljno djeluje na rad srca. Ima dobar učinak na rad bubrega i nadbubrežne žlijezde, poboljšava izlučivanje želučane kiseline i probavu. Oni koji imaju višak kiseline u želucu trebaju je izbjegavati , naročito ljutu papriku. Preporučuje se kao preventiva protiv prehlada, krvarenja desni, paradentoze i za poboljšanje vida.

Patlidžan  (Solanum melongena L.)

Patlidžan je nastao od divljih vrsta Solanum incanum i Solanum melongena var. insanum koje se još danas mogu naći na više mjesta u Indiji. U našoj kuhinji patlidžan je slabo zastupljena namirnica, iako postoje brojni načini pripreme i korištenja. Za razliku od paprike i rajčice, tehnološki zreli plodovi patlidžana ne mogu se konzumirati prijesni, bez toplinske obrade zbog sadržaja solanina.

Najviše se priprema pirjan, kuhan i pržen na ulju, kao samostalan prilog ili u kombinaciji s drugim povrćem. Pečeni punjeni patlidžan u različitim varijantama poznat je vegeterijanski specijalitet. Patlidžan se u Istri i Primorju marinira. Nakon blanširanja u blagom octu, slaže se u staklenke sa češnjakom, peršinom i maslinovim uljem.

Poznati su i razni ajvari s većim i manjim udjelom patlidžana. Prema količini vitamina patlidžan zaostaje za rajčicom i paprikom, ali u kombinaciji s drugim namirnicama može pridonijeti uravnoteženoj prehrani. Patlidžan je prvenstveno dijetetska namirnica, što se može vidjeti iz sastava jestivog dijela. Patlidžan se preporučuje za snižavanje štetnog kolesterola u krvi i poboljšanje rada želuca i crijeva. Koristi se i protiv slabokrvnosti.

plodovito povrće patlidžan
Patlidžan

Tablica: Količina minerala i vitamina na 100g svježeg patlidžana izražene u mg

 mg/100 g svježe tvari
Voda91,0-93,4
Sirove bjelančevine0,7-2,3
Sirove masti0,1-0,21
Ugljikohidrati2,2-5,6
Vlakna0,8-0,9
Minerali1,1
Natrij2,5-10,0
Kalij214-294
Magnezij9,5-18,0
Kalcij9,0-22,0
Fosfor12,0-5,0
Željezo0,39-0,50
Sumpor15
Vitamini 
Karoten0,018-0,03
Vitamin B10,03-0,07
Vitamin B20,04-0,06
Vitamin B30,50,8
Vitamin C3,0-19,0


Tikvice (Cucurbita pepo L.)

Tikvice su kod nas široko rasprostranjene i uzgajaju se u svakom domaćinstvu. Većinom su jednogodišnje biljke. Kod nas se tikvice koriste samo kao mladi zeleni plodovi, i to ili sasvim mladi od 5-6 dana nakon oplodnje, dok je na njima još ostatak krunice cvijeta, ili malo stariji do 2 tjedna.

Za pripremu jela koriste se cijele bez guljenja kore. Mladim plodovima koji su već blizu pune veličine, skida se kora i vadi sjemenište, a koristi se samo meso (perikarp). Tikvice se pohaju, pirjaju i peku punjene različitim nadjevima (najčešće mesom), pa su izvrsne kao predjelo ili prilog. Mogu se zamrznuti, dok se zvjezdaste tikvice (patišoni) mariniraju slično kao krastavci. Tikvice su dijetalna hrana i preporučuju se dijabetičarima i za mršavljenje, pomažu pri kroničnom zatvoru, protiv bolesti bubrega i mokraćnog mjehura.

plodovito povrće tikvice i zvjezdaste tikvice
Tikvice i zvjezdaste tikvice

Tablica: Količina minerala i vitamina na 100g svježih tikvica izražene u mg

 mg/100 g svježe tvari
Voda85-96
Sirove bjelančevine0,1-2,0
Sirove masti0,09-0,4
Ugljikohidrati5,2-6,0
Od toga šećeri2,1-5,0
Vlakna0,6-1,3
Minerali0,73-0,8
Kalij9,0-383
Magnezij8,0-12,0
Kalcij10,0-28,0
Fosfor29,0-44,0
Željezo0,3-0,8
Sumpor21
Vitamini 
Karoten0,114-2,5
Vitamin B10,04-0,05
Vitamin B20,03-0,08
Vitamin C0,6-21,0

Krastavac (Cucumis sativus L.)

Krastavci se najčešće koriste u svježem stanju kao salata, a rijeđe kuhani kao varivo. Poznate su juhe od krastavca i krastavci punjeni sa sirom i mesom. Neki ljudi ne podnose krastavce jer njihov sastojak kukurbitacin izaziva teškoće u probavi i grčeve. Za pripremu salate od svježeg krastavca preporuča se ne guliti ih, nego tanko narezati i ne soliti, a začiniti s malo limunske kiseline, kiselim vrhnjem ili jogurtom.

Salata se priprema neposredno prije obroka. Uz ugodan miris i okus krastavci su niskokalorična namirnica, u 100 g svježeg krastavca ima samo 8-10 kcal. Krastavci se najčešće konzerviraju mariniranjem cijeli ili rezani, te u miješanim salatama. Najviše se koriste sitnoplodni kultivari kornišoni.

plodovito povrće krastavac
Krastavac

Zbog diuretičkog djelovanja preporučuje se srčanim i bubrežnim bolesnicima. Sok od krastavca smanjuje količinu šećera u krvi. Koristi se protiv oticanja nogu i ruku, probavnih smetnji i pretilosti. Krastavci su poznati kao najstarije kozmetičko sredstvo zbog blagotvornog djelovanja na kožu. Oblozi od soka ili šnita krastavca pomažu pri opeklinama i ozeblinama, perutanju, lišajevima, ekcemima i pjegama.

Tablica: Količina minerala i vitamina na 100g svježih krastavaca izražene u mg

 mg/100 g svježe tvari
Voda94-98
Sirove bjelančevine0,3-1,96
Sirove masti0,05-0,3
Ugljikohidrati1,0-2,5
Od toga šećeri1,1-2,0
Vlakna0,3-1,24
Minerali0,04-0,89
Natrij5,0-13,0
Kalij67
Kalcij10,0-25,0
Fosfor17,0-30,0
Željezo0,3-1,1
Vitamini 
β karoten0,12-0,29
Vitamin B10,005-0,15
Vitamin B20,015-0,15
Vitamin B30,12-1,7
Vitamin B50,18-0,30
Vitamin C2,0-14,0

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMjehurasta snijet smanjuje urod kukuruza šećerca
Sljedeći članakOdržan sastanak s voćarima u dolini Neretve
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).