Lisnato povrće je korišteno od davnina u ljudskoj prehrani kao prava riznica vitamina i minerala, antioksidansa i vlakana. Također, siromašno je kalorijama. Kao takvo ovo je povrće sve zanimljivije suvremenom čovjeku čiji sjedilački način života zahtijeva energetski siromašnu, a nutritivno bogatu hranu. Zelena boja lisnatog povrća potječe od zelenog pigmenta – klorofila, koji ima blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Moguće ga je jesti i sirovog, što je sve veći trend u svijetu. U ovo povrće spadaju i brojne samonikle vrste koje su se od davnina skupljale u prirodi.

U našem podneblju uzgajaju se brojne vrste lisnatog povrća. Među njima su neke namijenjene svježoj potrošnji (salate, endivija, matovilac, radič), dok se neke koriste termički obrađene (blitva, raštika, špinat). Neke pak imaju ulogu začina (kopar, celer listaš).

Špinat

            Ekonomično za uzgoj na gospodarstvu

Kako se ovo povrće sastoji uglavnom od vode, bitno ga je nakon berbe čim prije dopremiti do kupaca. Stoga ima velik potencijal za uzgoj blizu gradova. Moguće ga je uzgajati na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Kako se radi o povrću kratke vegetacije, u proljeće brzo dolazi na tržište čime postiže dobre prodajne cijene.

Uzgoj u zaštićenim prostorima pak omogućuje kontinuiranu opskrbu tržišta tijekom cijele godine. Kratkoća vegetacije kod ovih vrsta omogućuje njihov uzgoj kao pretkultura i međukultura. Time povećavaju ekonomičnost uzgoja povrća na gospodarstvu. Pri uzgoju je potrebno paziti na gnojidbu kako ne bi došlo do prekomjernog nakupljanja nitrata u biljkama. To može imati neželjene učinke na zdravlje.

Intenzivna proizvodnja salate i ostalog lisnatog povrća u Hrvatskoj

 2017.2018.2019.
 Površina (ha)Proizvodnja (t)Prirod (t/ha)Površina (ha)Proizvodnja (t)Prirod (t/ha)Površina (ha)Proizvodnja (t)Prirod (t/ha)
Salata199390619,6249489219,6243427117,6
Ostalo lisnato povrće312462714,840135648,942939829,3
Izvor:   Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Salata – glavni predstavnik

Glavni predstavnik lisnatog povrća u Hrvatskoj je salata koja se uzgaja na oko 240 ha površine. Vidljivo je veliko variranje prinosa, pogotovo kod ostalog lisnatog povrća, što je znak da trebamo povećati agrotehnološka znanja uzgoja.

Svjetska proizvodnja salata i radiča posljednjih godina raste te je 2019. godine iznosila 29.134.653 tone (s 1.316.028 ha). Najviše ih se proizvodi u Aziji (čak 67 % svjetske proizvodnje). Najveći svjetski proizvođači su Kina, SAD, Indija, Španjolska i Italija. S obzirom da se nama susjedna Italija nalazi u top 5 proizvođača, svakako možemo zaključiti da su naši potencijali još uvijek neiskorišteni.

Proizvodnja salata i radiča u 2019. godini

 Površina (ha)Proizvodnja (t)Prirod (t/ha)
EU-28138.2253.758.52627,19
Slovenija1.29019.30014,96
Italija33.690758.98022,53
Mađarska2808.65030,89
Njemačka7.740240.45031,07
Hrvatska2404.27017,79
Izvor: FAOSTAT

Uspoređujući našu proizvodnju s geografski bližim državama, možemo vidjeti da, uz Sloveniju, ostvarujemo najniže prinose po jedinici površine. Uzrok tome vjerojatno leži u činjenici da većinu lisnatog povrća uzgajamo na otvorenom. Time ne postižemo pun potencijal proizvodnje kakav bi imali da proizvodimo više u zaštićenim prostorima.

Prodajne cijene odabranog lisnatog povrća na veletržnicama (godišnji ponderirani prosjek, kn/kg)

 BlitvaCrveni radičEndivijaŠpinatSalata kristalkaSalata puterica
2018.9,1014,146,9911,538,649,60
2019.9,1314,208,1312,219,7810,00
2020.9,7912,2810,1013,919,6110,82
Izvor: TISUP

lisnato povrće
Razne salate

Sve više proizvođača povrća se okreće izravnoj dostavi svojih proizvoda kupcima. To je svakako potaknuto koronakrizom koja nas je zahvatila prošle godine. To je, između ostalih, prepoznao i OPG Božić Ljiljane koji uzgaja voće i povrće na otvorenom i u zaštićenim prostorima pokraj Bjelovara. Svojim kupcima omogućuje da proizvode osim klasično putem tržnice kupuju i putem interneta, uz svakodnevnu dostavu izravno na kućni prag. Između brojnih proizvoda koje ovo gospodarstvo nudi nalazi se i lisnato povrće (salata, endivija, rikula, špinat i radič). Ovo gospodarstvo pokazuje da se naši proizvođači sve više okreću svjetskim trendovima i prepoznaju da kupci imaju sve manje vremena i volje za fizičku kupovinu. Pozdravljamo inovativnost proizvođača i želimo im sreću u daljnjem radu.

Prošle godine, u jeku krize izazvane Covidom, Ministarstvo poljoprivrede je osnovalo virtualnu tržnicu Tržnica.hr, kako bi proizvođačima olakšalo prijelaz na digitalnu prodaju a kupcima pojednostavnilo pristup domaćim i svježim proizvodima. OPG-i koji su zainteresirani za ovakav tip prodaje se mogu registrirati na tržnici, ponuditi svoj način dostave kupcima kao i cijenu dostave te se na taj način izdvojiti iz ponude i učiniti prepoznatljivim.

Kalkulacija proizvodnje salate kristalke na otvorenom, 1 ha

 Salata kristalka
Prinos, kg/ha30.000
Prosječna cijena, 1 kg4,50
UKUPNI PRIHOD135.000
Presadnice30.375
Mineralna gnojiva5.416
Sredstva za zaštitu bilja2.469,50
Sanduci27.000
Berba, sort. i klasiranje15.000
Cijevi za navodnjavanje5.670
Ostali troškovi1.500
UKUPNI VAR. TROŠKOVI87.430,50
PVT47.569,50
Troškovi vlastite mehanizacije2.142,52
Dobit45.426,98
Ekonomičnost1,5
Izvor: Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2019.
Dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2020/06/Katalog-kalkulacija-2019.-godina.pdf

Tradicijske sorte povrća

Zanimljivo je da naša domovina obiluje tradicijskim sortama povrća, među kojima je brojno i lisnato povrće. Ono se sve više zapostavlja i daje se prednost komercijalnim sortama bolje i ujednačenije rodnosti. Kao turistička zemlja, Hrvatska bi tradicijske sorte mogla ponuditi turistima čime bismo dobili na prepoznatljivosti.

Tako se u knjizi „Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije“ autora Romana Ozimeca, Jasminke Karoglan Kontić, Edija Maletića i Zdravka Matotana navode brojne lisnate povrtnice, koje su danas zapostavljene, a mogu biti zanimljive za proizvodnju i izdvajanje na tržištu, uz očuvanje bioraznolikosti.

Od lisnatog povrća koje se nekada tradicionalno uzgajalo na području Dalmacije možemo izdvojiti Dalmatinsku kopicu kao sortu endivije, Dalmatinsku ledenku (salata), Domaću i Osojničku raštiku, Domaću blitvu. Takve tradicijske sorte, nastale u lokalnim uvjetima mogu biti iznimno zanimljive za manje proizvođače koji bi se njihovim uzgojem mogli pozicionirati na tržištu.

lisnato povrće
Raštika
uzgoj lisnatog povrća

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG Ljubičin vrt – ekologija u krvi
Sljedeći članakBamija – povrće moderne gastronomije
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.