Lisnato povrće je korišteno od davnina u ljudskoj prehrani kao prava riznica vitamina i minerala, antioksidansa i vlakana. Također, siromašno je kalorijama. Kao takvo ovo je povrće sve zanimljivije suvremenom čovjeku čiji sjedilački način života zahtijeva energetski siromašnu, a nutritivno bogatu hranu. Zelena boja lisnatog povrća potječe od zelenog pigmenta – klorofila, koji ima blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Moguće ga je jesti i sirovog, što je sve veći trend u svijetu. U ovo povrće spadaju i brojne samonikle vrste koje su se od davnina skupljale u prirodi.
U našem podneblju uzgajaju se brojne vrste lisnatog povrća. Među njima su neke namijenjene svježoj potrošnji (salate, endivija, matovilac, radič), dok se neke koriste termički obrađene (blitva, raštika, špinat). Neke pak imaju ulogu začina (kopar, celer listaš).
Ekonomično za uzgoj na gospodarstvu
Kako se ovo povrće sastoji uglavnom od vode, bitno ga je nakon berbe čim prije dopremiti do kupaca. Stoga ima velik potencijal za uzgoj blizu gradova. Moguće ga je uzgajati na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Kako se radi o povrću kratke vegetacije, u proljeće brzo dolazi na tržište čime postiže dobre prodajne cijene.
Uzgoj u zaštićenim prostorima pak omogućuje kontinuiranu opskrbu tržišta tijekom cijele godine. Kratkoća vegetacije kod ovih vrsta omogućuje njihov uzgoj kao pretkultura i međukultura. Time povećavaju ekonomičnost uzgoja povrća na gospodarstvu. Pri uzgoju je potrebno paziti na gnojidbu kako ne bi došlo do prekomjernog nakupljanja nitrata u biljkama. To može imati neželjene učinke na zdravlje.
Intenzivna proizvodnja salate i ostalog lisnatog povrća u Hrvatskoj
2017. 2018. 2019. Površina (ha) Proizvodnja (t) Prirod (t/ha) Površina (ha) Proizvodnja (t) Prirod (t/ha) Površina (ha) Proizvodnja (t) Prirod (t/ha) Salata 199 3906 19,6 249 4892 19,6 243 4271 17,6 Ostalo lisnato povrće 312 4627 14,8 401 3564 8,9 429 3982 9,3
Salata – glavni predstavnik
Glavni predstavnik lisnatog povrća u Hrvatskoj je salata koja se uzgaja na oko 240 ha površine. Vidljivo je veliko variranje prinosa, pogotovo kod ostalog lisnatog povrća, što je znak da trebamo povećati agrotehnološka znanja uzgoja.
Svjetska proizvodnja salata i radiča posljednjih godina raste te je 2019. godine iznosila 29.134.653 tone (s 1.316.028 ha). Najviše ih se proizvodi u Aziji (čak 67 % svjetske proizvodnje). Najveći svjetski proizvođači su Kina, SAD, Indija, Španjolska i Italija. S obzirom da se nama susjedna Italija nalazi u top 5 proizvođača, svakako možemo zaključiti da su naši potencijali još uvijek neiskorišteni.
Proizvodnja salata i radiča u 2019. godini
Površina (ha) Proizvodnja (t) Prirod (t/ha) EU-28 138.225 3.758.526 27,19 Slovenija 1.290 19.300 14,96 Italija 33.690 758.980 22,53 Mađarska 280 8.650 30,89 Njemačka 7.740 240.450 31,07 Hrvatska 240 4.270 17,79
Uspoređujući našu proizvodnju s geografski bližim državama, možemo vidjeti da, uz Sloveniju, ostvarujemo najniže prinose po jedinici površine. Uzrok tome vjerojatno leži u činjenici da većinu lisnatog povrća uzgajamo na otvorenom. Time ne postižemo pun potencijal proizvodnje kakav bi imali da proizvodimo više u zaštićenim prostorima.
Prodajne cijene odabranog lisnatog povrća na veletržnicama (godišnji ponderirani prosjek, kn/kg)
Blitva Crveni radič Endivija Špinat Salata kristalka Salata puterica 2018. 9,10 14,14 6,99 11,53 8,64 9,60 2019. 9,13 14,20 8,13 12,21 9,78 10,00 2020. 9,79 12,28 10,10 13,91 9,61 10,82
Sve više proizvođača povrća se okreće izravnoj dostavi svojih proizvoda kupcima. To je svakako potaknuto koronakrizom koja nas je zahvatila prošle godine. To je, između ostalih, prepoznao i OPG Božić Ljiljane koji uzgaja voće i povrće na otvorenom i u zaštićenim prostorima pokraj Bjelovara. Svojim kupcima omogućuje da proizvode osim klasično putem tržnice kupuju i putem interneta, uz svakodnevnu dostavu izravno na kućni prag. Između brojnih proizvoda koje ovo gospodarstvo nudi nalazi se i lisnato povrće (salata, endivija, rikula, špinat i radič). Ovo gospodarstvo pokazuje da se naši proizvođači sve više okreću svjetskim trendovima i prepoznaju da kupci imaju sve manje vremena i volje za fizičku kupovinu. Pozdravljamo inovativnost proizvođača i želimo im sreću u daljnjem radu.
Prošle godine, u jeku krize izazvane Covidom, Ministarstvo poljoprivrede je osnovalo virtualnu tržnicu Tržnica.hr, kako bi proizvođačima olakšalo prijelaz na digitalnu prodaju a kupcima pojednostavnilo pristup domaćim i svježim proizvodima. OPG-i koji su zainteresirani za ovakav tip prodaje se mogu registrirati na tržnici, ponuditi svoj način dostave kupcima kao i cijenu dostave te se na taj način izdvojiti iz ponude i učiniti prepoznatljivim.
Kalkulacija proizvodnje salate kristalke na otvorenom, 1 ha
| Salata kristalka | |
| Prinos, kg/ha | 30.000 |
| Prosječna cijena, 1 kg | 4,50 |
| UKUPNI PRIHOD | 135.000 |
| Presadnice | 30.375 |
| Mineralna gnojiva | 5.416 |
| Sredstva za zaštitu bilja | 2.469,50 |
| Sanduci | 27.000 |
| Berba, sort. i klasiranje | 15.000 |
| Cijevi za navodnjavanje | 5.670 |
| Ostali troškovi | 1.500 |
| UKUPNI VAR. TROŠKOVI | 87.430,50 |
| PVT | 47.569,50 |
| Troškovi vlastite mehanizacije | 2.142,52 |
| Dobit | 45.426,98 |
| Ekonomičnost | 1,5 |
Dostupno na: https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2020/06/Katalog-kalkulacija-2019.-godina.pdf
Tradicijske sorte povrća
Zanimljivo je da naša domovina obiluje tradicijskim sortama povrća, među kojima je brojno i lisnato povrće. Ono se sve više zapostavlja i daje se prednost komercijalnim sortama bolje i ujednačenije rodnosti. Kao turistička zemlja, Hrvatska bi tradicijske sorte mogla ponuditi turistima čime bismo dobili na prepoznatljivosti.
Tako se u knjizi „Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije“ autora Romana Ozimeca, Jasminke Karoglan Kontić, Edija Maletića i Zdravka Matotana navode brojne lisnate povrtnice, koje su danas zapostavljene, a mogu biti zanimljive za proizvodnju i izdvajanje na tržištu, uz očuvanje bioraznolikosti.
Od lisnatog povrća koje se nekada tradicionalno uzgajalo na području Dalmacije možemo izdvojiti Dalmatinsku kopicu kao sortu endivije, Dalmatinsku ledenku (salata), Domaću i Osojničku raštiku, Domaću blitvu. Takve tradicijske sorte, nastale u lokalnim uvjetima mogu biti iznimno zanimljive za manje proizvođače koji bi se njihovim uzgojem mogli pozicionirati na tržištu.
