Žuti biskvit:
✦4 jaja
✦4 žlice šećera
✦4 žlice brašna

Priprema: Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg, uz postupno dodavanje šećera. Smanjiti mikser na najmanju brzinu i umiješati jedan po jedan žuma­njak, a zatim i brašno. Smijesu uliti u kalup obložen papirom za pečenje dimenzije 35 x 26 cm i peći u zagrijanoj pećnici oko 15 minuta na 180 °C.

Smeđi biskvit:
✦4 jaja
✦4 žlice šećera
✦4 žlice brašna
✦1 žlica kakaa

Priprema: Na isti način kao i žuti biskvit.

Krema:
✦6 žumanjaka
✦7 žlica šećera
✦3 vanilin šećera
✦100 g oštrog brašna
✦800 ml mlijeka
✦500 g margarina
✦150 g čokolade za kuhanje

Priprema: Pjenjačom izmiješati šećere i žumanjke, dodati brašno i malo mlijeka pa ukuhati u ostatak mlijeka cijelo vrijeme miješajući pjenjačom do guste kreme. Maknuti s vatre, pokriti prozirnom folijom i ostaviti da se ohladi. U ohlađeno dodati margarin sobne temperature i pjenasto izmiksati. U polovicu kreme dodati otopljenu i malo ohlađenu čokoladu. Na žuti biskvit staviti svijetlu kremu, a na smeđi biskvit, tamnu kremu.

Dekoracija:
✦200 ml vrhnja za šlag

Priprema: Ukrasiti čvrsto tučenim vrhnjem za šlag.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBerba povrća – kad je pravo vrijeme?
Sljedeći članakManja ukrasna stabla za dvorište i vrt
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.