Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore poziva hrvatske državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se posljednjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja – šahovnice i crveno-bijeli kvadrati. Na taj se način obmanjuje potrošače kako se radi o domaćem mlijeku. HPK smatra kako je ovo jedan od marketinških trikova, koji nisu dozvoljeni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na nacionalnoj razini postoji jedino oznaka Mlijeko s hrvatskih farmi – a ta je oznaka jedina valjana i potvrda da mlijeko ima svoju slijedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača.

-Nedopustivo je zakidati domaću proizvodnju, jer je prvo potrebno otkupiti naše proizvode. Nikakvo hrvatsko znakovlje ne može biti na pakiranju mlijeka koje nije izravno iz Hrvatske, a mogu biti samo znakovi EU i država iz kojih mlijeko dolazi. Zato apeliramo na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim je to zakonskim osnovama dozvoljena ova tržišna obmana potrošača, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

            Ključna uloga trgovačkih lanaca

Hrvatska poljoprivredna komora apelira na trgovačke lance da se ne koriste ovim obmanjujućim potezima te stavljanjem različitih oznaka i državnog grba na jeftina uvozna mlijeka, dodatno zbunjuju potrošače. Tražimo i hitni sastanak domaćih proizvođača mlijeka s resornim Ministarstvom, odnosno da se na Savjetu za mlijeko, pozovu industrije mlijeka te zajednički ukaže na ovaj problem, koji jednim dijelom spada u sferu nepoštene trgovačke prakse, koje su zabranjene na razini EU, poruka je Hrvatske poljoprivredne komore.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK, Igor Rešetar ističe kako u hrvatskom mljekarstvu ima pozitivnih pomaka zahvaljujući razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor. Najveći problem su i dalje cijene ulaznih sirovina, zbog čega je na Savjetu za mlijeko potrebno napraviti i konkretne zaključke kako bi se dosadašnji pozitivni trendovi mogli nastavili.

Cijene sirovina su drastično poskupjele (posebice sojina sačma i kukuruz), a rasle su i cijene repromaterijala za sjetvu i tu je potrebno reagirati. S druge strane problem je mlijeko na tržištu koje dolazi iz drugih država. Svaka zemlja EU prošle godine je koristila mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda. 300 000 tona je bila minimalna količina koje se skladištila i ti viškovi sad dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama, izjavio je Rešetar.

U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove mlijeka te viškove stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga puštaju na tržište, po izuzetno niskim cijenama. Takvo mlijeko dolazi na naše tržište, po cijenama na koje ne možemo utjecati, ali problem je što na police dolazi s oznakom hrvatske šahovnice, što je nedopustivo. Ključnu ulogu u ovom zbunjivanju potrošača imaju trgovački lanci, što je i razlog da HPK apelira na institucije da pooštre kontrole.

            Mjere u sektoru proizvodnje mlijeka

Što se tiče mjera poljoprivredne politike za sektor proizvodnje mlijeka, potrebno ih je bolje osmisliti i napraviti akcijski plan, kako ih provoditi da budu učinkovite. Hrvatskom mljekarstvu su potrebna ulaganja kako bi pojedine farme mogle izdržati financijski pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na tržištu.

Tijekom 2020. godine hrvatski proizvođači mlijeka isporučili su 434.220.206 kilograma mlijeka što je na razini  2019 godine. U siječnju je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 posto u odnosu na siječanj 2020, dok je na kraju godine broj proizvođača mlijeka bio 4036.

Plan je da se do kraja ove godine proizvodnja poveća za 3.000.000 kg po  mjesecu, a to se može postići kroz bolje uvjete držanja stoke i ulaganjem u genetiku.

Tijekom prošle godine u Hrvatsku je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253.398.156 eura.

Na cijenu mlijeka se ne može utjecati jer se ona formira na tržištu, ali je potrebno prvo urediti tržište – mora se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi. Bilo bi dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor koje bi pratilo troškove proizvodnje jer se podaci sa burza stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače. Potrebno je na razini Ministarstva napraviti objavu o cijenama žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni troškovi u proizvodnji i usporedili sa troškovima iz drugih zemalja. Ovo bi trebalo napraviti do kraja godine, kazao je Mladen Jakopović.

Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice produži na sljedeće tri godine. Mljekari inzistiraju i na provođenje mjera Programa ruralnog razvoja koje se odnose na proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na farmama koje proizvode mlijeko. To bi bio dodatni izvor prihoda mljekara – da i kroz proizvodnju električne energije, preko bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRevitalizacija ruralnih područja pogođenih potresom
Sljedeći članak145 godina Instituta za poljoprivredu i turizam
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.