Jedna od najdugovječnijih znanstveno-istraživačkih institucija u Republici Hrvatskoj, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji je zaslužan za razvoj i napredak poljoprivrede ne samo u Istri, već i šire, nedavno je obilježio 145. obljetnicu od osnutka.

Odlukom Istarskog sabora, Institut je započeo s radom davne 1875. godine kao Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica, zajedno s nekolicinom danas relevantnih institucija zajedničkih korijena iz Klosterneuburga i Rotholza u Austriji i San Michele all’Adige u Italiji. Tijekom povijesti Institut je mijenjao nazive, izmjenjivala su se razdoblja izrazitog razvoja i zastoja, da bi, nakon preimenovanja u Institut za poljoprivredu i turizam 1989. godine, od 1996. godine do danas nastavio djelovati kao javni institut RH. Danas je Institut jedan od 25 javnih znanstvenih Instituta u RH te jedan od samo 5 javnih znanstvenih instituta izvan Zagreba.

            Poljoprivreda i turizam – neodvojivi sektori

Institut za poljoprivredu i turizam, u skladu sa svojom misijom, provodi kompetitivna znanstvena istraživanja te obavlja stručnu i obrazovnu djelatnost u području biotehničkih i društvenih znanosti, razvijajući znanja koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, prirodnih i tradicijskih vrijednosti te razvoju gospodarstva i ruralnog prostora. Institut njeguje multidisciplinarni pristup istraživanju u kojem povezuje poljoprivredu i turizam, dva usko povezana, međuovisna i neodvojiva sektora. Rad Instituta temelji se na istraživanju svih aspekata koji mogu unaprijediti različite segmente u lancu od poljoprivrednog uzgoja i proizvodnje do marketinga i prodaje gotovog proizvoda, što je njegova specifičnost ne samo u užem okruženju već i šire.

U Institutu se provode temeljna, razvojna i primijenjena istraživanja i to kroz aktivnosti u okviru niza znanstveno-istraživačkih, razvojnih i stručnih projekata. Znanstvena aktivnost Instituta prepoznatljiva je kroz brojne nacionalne i međunarodne znanstveno-istraživačke projekte i objavu radova u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima. Brojni znanstvenici instituta priznati su i cijenjeni znanstvenici na domaćoj i međunarodnoj razini te su uključeni u rad različitih nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih tijela, odbora i radnih skupina. Ulogu u razvoju poljoprivrede i turizma svog okruženja Institut ostvaruje kroz provođenje istraživanja s ciljem rješavanja problema bliže zajednice kao i izradom razvojnih i strateških dokumenata za jedinice lokalne i područne samouprave. Slične aktivnosti odvijaju se i na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz suradnju s državnim i EU tijelima u sektorima poljoprivrede, hrane, turizma, zaštite okoliša itd. s ciljem doprinosa gospodarskom i društvenom razvoju RH i EU.

Institut je organiziran u šest temeljnih ustrojbenih jedinica: Stručne službe, Zavod za poljoprivredu i prehranu, Zavod za ekonomiku i razvoj poljoprivrede, Zavod za turizam, Pokusno poljoprivredno imanje i Tehnologijsko-razvojni centar. U okviru Zavoda za poljoprivredu i prehranu djeluje šest laboratorija: Vinarski laboratorij, Prehrambeno-biotehnološki laboratorij, Genetički laboratorij, Laboratorij za tlo, biljku i vodu te novoosnovani Laboratorij za fenotipizaciju i Laboratorij za zaštitu bilja. U okviru laboratorija djeluju i paneli za senzorsko ocjenjivanje vina i djevičanskih maslinovih ulja, s potrebnim akreditacijama i ovlaštenjima te su priznati od krovnih međunarodnih tijela i organizacija. Od ostalih kapaciteta za provođenje istraživačkog i stručnog rada u okviru Zavoda vrijedi izdvojiti suvremeno opremljeni vinarski podrum i uljaru u poluindustrijskom mjerilu, što omogućuje osmišljavanje i istraživanje tehnoloških rješenja koja se mogu jednostavno implementirati u praktičnu proizvodnju.

Pokusno poljoprivredno imanje Instituta predstavlja vrijedan resurs koji služi kao pokusni poligon znanstvenicima Instituta i predstavlja infrastrukturnu podršku na kojoj se zasniva znanstveno-istraživački rad iz vinogradarstva, vinarstva, maslinarstva i povrćarstva. Imanje ima ukupnu površinu od 32,89 ha od čega višegodišnji nasadi zauzimaju površinu od 5,31 ha (vinogradi 3,83 ha, maslinici 1,22 ha, smokvik 0,26 ha), oranice 11,25 ha, zaštićeni prostori 0,11 ha, pašnjaci 0,14 ha, livade 0,09 ha, šumsko zemljište 2,44 ha te ostalo zemljište 12,55 ha. U okviru pokusno poljoprivrednog imanja nalaze se kolekcijski nasadi vinove loze, autohtonih sorti maslina i smokava te češnjaka, ljutike i luka kozjaka. Poljoprivredne površine na otvorenom, nekoliko suvremeno opremljenih plastenika i u posljednjih nekoliko godina izuzetno osuvremenjena poljoprivredna mehanizacija također omogućuju provođenje velikog broja suvremenih istraživačkih poljskih pokusa.

Institut trenutno ima ukupno 66 zaposlenika, od čega 36 zaposlenika koji se izravno bave znanstvenim radom. Na Institutu je tako 23 doktora znanosti, od čega 19 na znanstvenim radnim mjestima, 3 poslijedoktoranda i 1 stručni suradnik s akademskim stupnjem doktora znanosti, te 15 doktoranada. Preostalih 30 djelatnika čini stručno, tehničko i administrativno osoblje. Velika većina poslijedoktoranada i doktoranada zaposlena je na projektima kojih je u novijem razdoblju od 1989. godine do danas realizirano više od nekoliko stotina različitog opsega. Od međunarodno financiranih projekata, 3 projekta su u okviru EU programa za istraživanje i inovacije, Obzor 2020 i desetak projekata financiranih sredstvima INTERREG (MED) programa, uz brojne domaće znanstvene projekte. Osim znanstvenih, vrijedi spomenuti i brojne projekte Vijeća za istraživanje u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede koje je Institut proveo u tom razdoblju. Institut je voditelj 5 radnih skupina (mediteransko voće, kontinentalno voće, vinova loza, povrće i ljekovito bilje) u okviru Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH.

Institut u narednom razdoblju planira nastaviti s osnaživanjem ljudskih potencijala i razvojem znanstveno-istraživačke infrastrukture, unaprjeđenjem znanstvene produktivnosti i kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, kao i suradnje s gospodarstvom u rješavanju problema i potreba okruženja u sektorima poljoprivrede i turizma i šire.

 class=
Broj zaposlenih znanstvenika i asistenata u Institutu za poljoprivredu i turizam u razdoblju od 2013. do 2020. godine

 class=
Važniji projekti Instituta za poljoprivredu i turizam u razdobljima od 2008. do 2012. i 2013. do 2020. godine
Prethodni članakTrgovački lanci obmanjuju potrošače s uvoznim mlijekom i hrvatskim oznakama
Sljedeći članakIzmjena natječaja za tip operacije 4.1.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.