Iako su se već početkom ožujka jutarnje temperature počele spuštati ispod nula Celzijevih stupnjeva, koje su prouzročile prve štete na voćnjacima na ranim sortama, najozbiljniji pad temperatura je zabilježen gotovo na cijelom području RH i većem dijelu EU od početka travnja.

U ovom trenutku najveća oštećenja cvijeta od smrzavanja su na ranim nasadima marelica, bresaka i nektarina. Na ostalim voćarskim kulturama slika šteta je raznolika, od nasada s gotovo potpuno neoštećenim cvjetovima, do voćnih sorata s brojem smrznutih cvjetova i više od 50 %.

Procjene u tijeku – VH Hrvatska izlazi na teren!

Međutim, tek na završnim procjenama štete koje slijede pred berbu će se preciznije znati kolika je ukupna šteta na količini i kvaliteti uroda, a uslijed djelovanja niskih temperatura proteklih dana. U ovom trenutku se zasigurno ne može govoriti o katastrofalnim štetama.

Velik broj procjenitelja šteta iz VH Hrvatska su svakodnevno na terenu, obzirom na velik portfelj voćara koje vodimo, a kako bi zabilježili stanje uroda voćnjaka svih prijavljenih šteta.

I nadalje pokazujemo, i u praksi, velikom broju naših osiguranika, kako je VH Hrvatska osiguravajuće društvo na koje se možete osloniti i kad je najteže! Javite nam se s povjerenjem za više informacija.

Vaša VH Hrvatska

Augusta Cesarca 69,

Slavonski Brod

tel: 035 456 021

info@vh-hrvatska.hr

https://www.vereinigte-hagel.net/hr/osiguranja/voce/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKolač od šale
Sljedeći članakU 6 godina 31 zaštićeni hrvatski autohtoni proizvod!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.