Biznis uzgoja oraha u selu Mrzović na đakovačkom području, protegnuo se kroz tri generacije obitelji Pope koja je veliki potencijal uvidjela u sadnji oraha sorte Chandler, pa trenutni uzgoj od 500 sadnica proširuju za još 900.
–To je roba kakve nema kod nas na tržištu, interes je velik. Prvi urod prodan je u Švicarsku, nagodinu se nadamo većim količinama, najavljuje vlasnik OPG-a “Tomo”.
Ćudljivo vrijeme izaziva bojazan među uzgajivačima voća i povrća. Nakon toplog razdoblja i manje zahlađenje može izazvati štete na nasadima. No, mladi uzgajivač oraha Tomislav Pope, nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstvu smještenog u selu Mrzović, na đakovačkom području, ne mora strahovati. Za svoj novi nasad izabrao je sadnice oraha vrlo otporne sorte Chandler.
–To je sorta koja se uzgaja u Kaliforniji, Australiji, Turskoj, ali dobro podnosi i naše podneblje gdje daje izvrsne rezultate. Ni kod nas zime više nisu oštre kao ranije, s minusima nismo ispod 10. Orah sam po sebi je biljka koja se dosta dobro prilagođava i dosta je otporan. To je još sve u pokusnom razdoblju, ta sorta treba biti 20 do 30 godina prisutna da bi mogla proći kroz sve klimatske uvjete. Za sad, koliko smo ju mi imali priliku pratiti, pokazala se vrlo zahvalnom za uzgoj, kaže 27-godišnji Tomislav.
Chandler ne stradava od mraza
Ipak dodaje kako “šareno vrijeme” smeta svim voćkama, ako je pretoplo, “krenu” ranije i onda postoji opasnost od proljetnih mrazova. A na to ni jedna voćka nije otporna, ako je u cvatu. No kako orah cvjeta kasnije od badema ili drugog voća, to je rijetka, gotovo nemoguća, pojava.
–Nismo imali do sada takva stradavanja, posebice kod sorte Chandler s kojom smo stekli pozitivno iskustvo pa smo u prosincu prošle godine podigli još jedan novi nasad s 300-tinjak sadnica, priča Tomislav. Pomno prati razvoj i rast mladih biljaka, a veliku pomoć mladom uzgajivaču pruža otac Zdravko. Zajedno odlaze u polje, te obilaze i provjeravaju gotovo svaku sadnicu.
–Stavili smo gore vosak na mjesto reza i tako smo zaštitili sadnicu. Sve smo odradili po pravilima struke, i to sami. Na temelju analiza popravili smo, odnosno obogatili tlo, od same pH vrijednosti do humusa, fosfora i kalija, do podrivanja i dubokog oranja. Sada bi još trebali baciti gnojivo. Onda nas čekaju proljetni radovi, objašnjava nam Tomo koji je završio smjer mehanizacije na osječkom FAZOS-u, pa je dobro upoznat i sa svojstvima tla i njegovom kiselošću na području Osječko-baranjske županije.
–Urod sa sadnica koje smo kupili u Vitalisu u Đakovu, a koje najviše zadovoljavaju kvalitetom, očekujemo nakon nekih pet godina. Istina plod bude odmah prve godine, no njega zakidamo da bi se stablo ukorijenilo. Sadnice svake godine skraćujemo kad narastu, otprilike četrdesetak centimetara, a od treće godine formiramo krošnju. Uz ovu parcelu planiramo još saditi, tako da bi imali tu oko tisuću sadnica, pokazuje nam rukom Tomislav prilikom zajedničkog obilaska nasada.
Chandler – nova i kvalitetnija sorta oraha
A obiteljski biznis s orasima protegnuo se kroz tri generacije obitelji Pope zahvaljujući “didi Jozi” kako ga od milja zovu ukućani. On je zajedno sa “svojom bakom”, priča nam i sam dida Jozo, davne 1955. godine posadio prve orahe. Ne ljuti ga što su sada zamijenjeni novima. Svjestan je i on da su dotrajali i da je vrijeme za nove, bolje i kvalitetnije sorte, kao što je Chandler.
Trudi se svojim savjetima pomoći mladima, a zna i uskočiti u pomoć. Kad mu to lijepo vrijeme dozvoli, vitalni 93-godišnjak, odveze se od kuće do polja biciklom kako bi provjerio nasade jer nepredviđene štete mogu nastati u trenutku, poput ulaska ovaca.
–Za razliku od drugih uzgajivača koji imaju problem s divljači, mi smo imali problem s ovcama, iako smo prvotno sumnjali na srndaća koji se znao pojaviti u blizini. Naime, dozvolili smo jednom prijatelju da napasa ovce, ali nismo znali da će ovce pobrstiti sav orah odozgo jer on je ipak kiselog okusa. No, to njima očito nije smetalo, šaljivo pričaju članovi obitelji Pope. Oni su, u konačnici, skupo platili saznanje da ovce i orasi ne idu skupa.
Nakon “gorkog” iskustva sadnice su počeli štititi mrežicama, dok dovoljno ne ojačaju, odnosno stablo postane čvršće u dvije do tri godine. Onda im više ni ovce ne mogu ništa.
Početak uzgoja sorte oraha Chandler u đakovačkom kraju
Pogleda uprtog u novi nasad, ponosno se prisjećaju prvih početaka.
–Možemo reći da smo među prvima koji su posadili Chandler. Bilo je ranijih pokušaja među sumještanima, no nisu tome uzgoju pristupili ozbiljno. Oni su mislili da je to orah ko orah. Posadi se da bi se zadovoljila forma, sto komada po hektaru, između još kamilica, ne treba zalijevati, ne treba raditi zaštitu. Sve do 2019. godine bilo je dopušteno saditi sjemenjake. Nerijetko su sađeni samo da bi bio ostvaren poticaj koji je u to vrijeme bio značajan. Kod Chandlera se na hektar sadi do 300 sadnica, a cijena jedne sadnice se kreće oko 10 eura, kaže Tomo.
Uvidjeli veliki potencijal jer Chandler rađa već prve godine
Za orah su se odlučili u nedostatku neke “prevelike” mehanizacije za ratarstvo, a opet s dosta vlastite zemlje.
–Osim toga svi pamtimo još čišćenje oraha kod djeda i bake, uz koje smo odrastali i željeli smo tu tradiciju nekako zadržati. Orah nije kultura koja je prezahtjevna. Opet nije ni kako ljudi misle, da se posadi pa se samo čeka 10 godina da on rodi i onda se samo kupi, kaže Tomislav.
Trenutno su na OPG-u četiri nasada na površini od 3,3 hektara, s ukupno 650 sadnica. Prvi nasad niknuo je 2014 godine.
–To su bili sjemenjaci koje smo posadili na jednom manjem dijelu, u spomen na didine orahe koje smo vadili te godine. Godinu dana kasnije smo posadili 97 komada terminalnih sorti, starijih poput njemačke sorte Gazenhajn, srpskog Šampiona i francuske sorte Franquette. Nakon toga smo 2018. godine krenuli s nama najzanimljivijom sortom Chandler. To je američka sorta i pojavila se kod nas unazad šest, sedam godina. Nismo krenuli u masovnu proizvodnju jer nismo znali kako će se ponašati. Zato smo uzeli manju količinu od nekih 65 komada.
–Već prve godine smo vidjeli veliki potencijal Chandlera jer taj orah rađa prve godine. Specifičnost kod te sorte je što rađa duž cijele grane, lateralno. Sadi se, ako se ide u intenzivnu proizvodnju, dosta uže nego ostale sorte. Sadi se na nekih 5 metara između stabala i 7 do 8 metara međureda.
Ističe kako pune prinose još ne znaju, osim da prema stručnoj literaturi po jednom stablu može biti oko 30 kilograma oraha u ljusci.
Plasman nije problem
–Nama je ovo druga godina da skupljamo rod i nije ni upola došlo do maksimalnog potencijala, ali vidimo da Chandleri rađaju jednako, možda čak i više nego terminalne sorte koje su starije od njih 3 do 4 godine. Osim što ranije daje rod, Chandler ima mekanu ljusku s kojom jezgra nije slijepljena pa se može dobiti cijela jezgra, krupna je i lijepo izgleda.
–Prvi rod Chandlera smo prodali u Švicarsku, nemamo neke veće količine, ali postigli smo cijenu od 13 eura po kilogramu. To je roba kakve nema za sad kod nas na tržištu, a interes je velik. Nagodinu se nadamo puno većem urodu, kažu mrzovićki uzgajivači oraha.
Uz dosadašnjih 500 komada Chandlera, planiraju još posaditi oko 900 na okrupljenom zemljištu. Sadnice opet planiraju nabaviti u Vitalisu jer su zadovoljni kvalitetom sadnica.
–Imamo još jednu česticu od 9 jutara u komadu i jednu od 7,5 jutara, pa oraha neće nedostajati, kažu.
A dida Joza dodaje kako će biti i za praunuke kojima se uskoro nada. Unuk Tomislav se u rujnu ženi, pa će, vjeruje, u obiteljski biznis s orasima ući i četvrta generacija obitelji Pope.
PROLJETNI popust -20% za sadnice oraha!
