Europska komisija započela je s postupkom revizije trenutno važećih tržišnih standarda za poljoprivredno-prehrambene proizvode za voće, povrće, voćne sokove, džemove, med, perad i jaja, a koji se primjenjuju u svim državama članica Europske unije.
Predložena revizija tržišnih standarda za poljoprivredno-prehrambene proizvode ima za cilj potrošačima olakšati odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija te dati doprinos sprječavanju rasipanja hrane.
Zakonodavni okvir
Uredbom (EU) br. 1308/2013 uspostavljena je zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda, a obuhvaća: žitarice, rižu, šećer, osušenu krmu, sjeme, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline, lan i konoplju, voće i povrće, prerađene proizvode od voća i povrća, banane, vino, živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, duhan,
govedinu i teletinu, mlijeko i mliječne proizvode, svinjetinu, ovčetinu i kozletinu, jaja, meso peradi, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, pčelarske proizvode, dudov svilac i druge proizvode.
Ne dovodeći u pitanje bilo koju odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi, utvrđena su pravila za tržišne standarde koja su razdijeljena na obvezujuća pravila i neobvezne rezervirane napomene za poljoprivredne proizvode.
Navedeni tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda, a to su: maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće, prerađeni proizvodi od voća i povrća, banane, živo bilje, jaja, meso peradi, mazive masti namijenjene prehrani ljudi i hmelj.
Kako bi se mogli staviti na tržište Europske unije i prodavati potrošačima, većina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mora biti usklađena s tržišnim standardima Europske unije ili međunarodnim standardima. Tržišni standardi odnose se na vanjska svojstva proizvoda te na nevidljive značajke koje proizlaze iz određenog proizvodnog procesa, primjerice sadržaj voća u džemovima. Jednako se primjenjuju na proizvode iz Europske unije i na uvezene proizvode.
Prijedlozi Europske komisije za reviziju tržišnih standarda
Navedeni prijedlozi Europske Komisije obuhvaćaju označavanje podrijetla, rasipanje hrane, pakiranje proizvoda, voćne sokove, džemove i marmelade, te jaja.
1) Označavanje podrijetla
Obuhvaća jasnija i obvezna pravila o označivanju podrijetla za med, orašaste plodove i sušeno voće, zrele banane te očišćeno, prerađeno i rezano voće i povrće (primjerice zapakirani listovi salate). Međutim, u slučaju mješavina na oznaci će biti nužno navesti zemlju odnosno zemlje podrijetla kako bi se time povećala transparentnost za potrošače, odnosno promicanje proizvodnje tih proizvoda u Europskoj uniji.
2) Rasipanje hrane
U sklopu predložene revizije tržišnih standarda nastoji se riješiti pitanja rasipanja hrane i ambalažnog otpada. Stoga se tržišni standardi ne bi primjenjivali na tzv. „ružno” voće i povrće (odnosno voće i povrće na kojem su vidljive vanjske nepravilnosti, ali je i dalje prikladno za lokalnu/izravnu potrošnju) namijenjeno lokalnoj i izravnoj prodaji potrošačima.
Na navedeni način bi se povećala njihova vrijednost u “svježem” stanju, što bi koristilo proizvođačima u kratkim lancima opskrbe, a potrošači bi imali više prilika za kupnju svježeg voća i povrća po povoljnijim cijenama. Naime, određeni proizvodi pogođeni prirodnim katastrofama ili drugim izvanrednim okolnostima mogli bi se prodavati ako su sigurni za potrošnju.
3) Pakiranje
Podrazumijeva da se proizvodi koji se doniraju mogu biti izuzeti od glavnih zahtjeva za označavanje. Naime, na navedeni način će se smanjiti birokracija i potreba za označivanjem, što će gospodarskim subjektima olakšati sudjelovanje u donacijama.
4) Voćni sokovi
Podrazumijeva da će se za voćne sokove moći upotrebljavati oznaka „bez dodanog šećera” kako bi se objasnilo da za razliku od voćnih nektara, voćni sokovi po definiciji ne smiju sadržavati dodane šećere, s čime većina potrošača nije upoznata.
Osim toga, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potrošača za proizvodima s nižim sadržajem šećera, za reformulirani voćni sok moći će se upotrebljavati oznaka „voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera”. Nadalje, radi dodatnog pojednostavnjenja i prilagodbe preferencijama potrošača, izraz „kokosova voda” moći će se upotrebljavati uz izraz „sok od kokosova oraha”.
4) Džemovi i marmelade
Sadržaj voća u džemovima povećat će se s 350 g na najmanje 450 g (odnosno 550 g za ekstra džemove) po kilogramu gotovog proizvoda. Zahvaljujući općem povećanju sadržaja voća potrošači će dobiti proizvod s manje slobodnih šećera i više voća nego što je to trenutačno slučaj.
Upotreba izraza „marmelada”, koji se dosad mogao koristiti samo za džemove od agruma, odobrila bi se za sve džemove kako bi se naziv proizvoda mogao prilagoditi najčešćim lokalnim nazivima.
5) Jaja
Solarne ploče odsad bi se mogle upotrebljavati u vanjskim prostorima objekata koji se koriste u sustavima proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja, pa će se tako potaknuti veća opskrba energijom iz obnovljivih izvora. Usto bi se označavanje jaja provodilo izravno na poljoprivrednom gospodarstvu, što znači bolju sljedivost.
U bliskoj budućnosti donijet će se novi tržišni standardi za vino od jabuke i vino od kruške te označavanje podrijetla mahunarki, jer navedeni proizvodi trenutačno nisu obuhvaćeni tržišnim standardima iz Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta.
Zaključno
Tržišni standardi Europske unije osmišljeni su kako bi se osigurala kontinuirano visoka kvaliteta proizvoda, zaštita potrošača i usklađenost standarda na tržištu Europske unije, s tim da oni olakšavaju trgovinu s trećim zemljama jer su usklađeni s postojećim međunarodnim standardima još od pedesetih godina prošlog stoljeća. Proteklih deset godina tržišta poljoprivrednih proizvoda znatno su se razvila zahvaljujući inovacijama, ali i novim društvenim pitanjima i promjenama u potražnji potrošača.
U skladu sa strategijom „Od polja do stola” i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovim prijedlozima osigurava se da tržišni standardi doprinose promicanju i uvođenju održivih proizvoda te istodobno odgovaraju na nove potrebe potrošača i gospodarskih subjekata.
