Jagode mjesečarke – interesantne sorte za uzgoj

Jagoda (Fragaria sp.) je višegodišnja zeljasta biljka, široko rasprostranjena jer općenito nema velike zahtjeve u pogledu agroekoloških uvjeta uzgoja. Koje sorte jagoda su interesantne za uzgoj?

Jagoda je najznačajnija kultura u skupini bobičastog voća iz više razloga. Lako se razmnožava, rano prorodi (već u prvoj godini nakon sadnje), vrlo je rentabilna i brzo vraća uložena sredstva. Također, plod jagode je vrlo kvalitetan i zbog svog izrazito ugodnog mirisa i okusa može se koristiti u različite svrhe (stolna potrošnja i prerada).

Sortiment

Do sada je stvoreno više od 10 000 sorti jagoda u okviru različitih oplemenjivačkih centara širom svijeta, ali samo oko 200 ih se nalazi u intenzivnoj proizvodnji.

Sortiment se može podjeliti:

Prema vremenu dozrijevanja:

• vrlo rane

• rane

• srednje rane

• srednje kasne

• kasne

Prema rodnosti:

• jednorodne – jedna berba godišnje

• višerodne/ mjesečarke – daju plodove od kraja svibnja do prvih mrazeva

• puzajuće – daju plodove na koljencima vriježa (armatura)

Prema dužini dana:

• kratkog dana

• dugog dana

• neutralne sorte

Većini ljudi koji jagode uzgajaju kao hobi, najbolje su jagode mjesečarke jer daju plodove od ljeta, pa čak do kasne jeseni, a to je upravo ono što želimo – jagode kroz produljenu sezonu.

Višerodne sorte (mjesečarke)

Visoko su rodne te imaju dugo razdoblje plodonošenja (5 mjeseci), osim toga izrazito su aromatične te postaju sve zanimljivije za uzgoj i hobistima i u komercijalnoj proizvodnji.

Evita

Jedna od najzastupljenijih sorti jagoda mjesečarki. Stvorena u Velikoj Britaniji križanjem sorata (Brighton x Gorela) x Chandler, a u proizvodnji je od 1993. godine. Plod je srednje krupan (10- 12G), srcastog do okruglastog oblika, intenzivno crvene boje.

Everest

Stvorena u Velikoj Britaniji, križanjem sorata Evita x Irvine. Redovito plodonosi od svibnja do listopada i daje visoke prinose od 25 t/ha. Plod je krupan, tamnocrvene boje i čvršće konzistencije od sorte Evita.

Red Glory

Novija je škotska sorta, nastala križanjem sorata Rosa linda x Mara des Bois. Pogodna je za uzgoj na područje sjeverne Europe. Plod je srednje krupan, konusnog oblika, narančasto-crvene boje, okus je sladak i sočan. Ova sorta ima izrazito dobru skladišnu sposobnost, zbog čega je prigodna za velike supermarkete i dalji transport.

Irma

Talijanska sorta stvorena 2003. godine. Srednje ranog je vremena zrenja, pogodna je za hidroponski uzgoj u zaštićenom prostoru. Plod je krupan, izduženo konusan i pri vrhu zašiljen. Meso ploda je crvene boje, srednje čvrstoće i arome u proljetnoj berbi, dok su kod jesenske berbe plodovi krupniji, čvršći i ukusniji.

Diamante

Kalifornijska sorta, višeg prinosa, uspravnijeg rasta, krupnijeg i tvrđeg ploda, bolje otpornosti na bolesti i štetnike (npr. na pepelnicu). Zbog svijetlije boje unutrašnjosti više se preporuča za svježu upotrebu, a manje za preradu.

Priprema za sadnju i sadnja

Sadnja jagoda mjesečarki ne razlikuje se previše od sadnje većine jagoda. Prvi i najvažniji korak je kupiti kvalitetne sadnice, najbolje su one kontejnerske kod profesionalnih uzgajivača. Zatim slijedi priprema zemljišta i gnojidba. Ono se uzore, pretanjura i isfreza, a obavezno godinu dana prije sadnje potrebno je suzbiti korove. Tlo treba dobro natopiti (ako se radi o ozbiljnijoj proizvodnji poželjno je postaviti i sustav za navodnjavanje).

Prije sadnje se polažu PVC folije (crne ili bijele) koje imaju već tvornički napravljene rupe u koje se sade sadnice. Prije toga obavlja se uzorkovanje tla i određivanje potrebnih količina vapna, stajnjaka i mineralnih NPK gnojiva za unos u zemljište. Mjesečarke ne podnose previše kisela ili jako alkalna tla. Optimalan pH za njih je između 5,8 i 6,2. U tom slučaju mogu se očekivati maksimalni prinosi. Obratite pažnju i na to koji usjevi su bili na parceli prije jagoda. Loši su rajčica, krumpir, patlidžan, malina, a dobri pšenica, ječam, zob, mahunarke, dinja i lubenica.

Dubina sadnje jagode: nepravilna/preduboka (desno), plitka (sredina), pravilna (lijevo)

Jagode je moguće saditi ručno ili mehanizirano (na većim površinama). Sadnja se obavlja kvalitetnim i zdravim sadnicama kojima je potrebno potopiti korijen u vodu (idealno do 24 sata).

Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, ali to je otprilike 30 cm između sadnica.

Osim toga, vrlo je važna dubina sadnje, pravilan raspored korijena u zemlji te istiskivanje zraka iz zemlje kako ne bi došlo do stvaranja tzv. zračnih džepova.

Uzgoj jagoda u posudama

Ako želite uzgajati jagode na balkonu, ili nemate prikladno mjesto u vrtu, rješenje je uzgoj jagoda u posudama. Što trebate učiniti:

1. Nabavite/pripremite sadnice, prikladne posude i supstrat

2. Na dno posude posložite kamenje radi ocjeđivanja suvišne vode, i stavite supstrat otprilike do polovine posude

3. Smjestite sadnicu u posudu, i dodajte supstrat oko sadnice, utisnite sadnicu i po potrebi dopunite supstratom, ali ne do vrha posude, već 2-3 prsta ispod vrha, da se kod zalijevanja ne ispire supstat, te zalijte oko sadnice

4. Postavite posudu s posađenom jagodom na sunčano mjesto koje ima 8-12 sati dnevnog svjetla

5. Zalijevajte dva puta tjedno u obrocima s manje vode

6. Prihranite tekućim gnojivom svakih 3-4 tjedna

7. Po zimi sklonite posudu na odgovarajuće mjesto