Čubar (Satureja hortensis L.) je od davnina poznata začinska biljka. Čubar pripada porodici usnača (Lamiaceae). Uglavnom je jednogodišnja biljka, a u nekim zemljama s izrazito toplom klimom uzgaja se kao višegodišnja biljka.

Stabljika je uspravna, od osnove jako razgranata i pri donjem dijelu odrvenjela, naraste do 50 cm visine. Listovi su izduženi, tanki i kratki, cjelovitog ruba. Cvjetovi su bijele do ružičaste boje te cvatu od lipnja do kolovoza.

OGLAS

Mirisom podsjeća na papar

Već ga Vergilije spominje kao jelo bogova. Rimljani su prije otkrića papra upotrebljavali isključivo čubar. Kao začin se upotrebljava suhi nadzemni dio biljke (Saturejae herba). U pučkoj medicini poznat je kao sredstvo za sniženje krvnog tlaka i ublažavanje kašlja. Zbog ugodnog mirisa, koji podsjeća na papar, služi u industriji jela i pića. Sastavni je dio provalsanske mješavine začina koja se može kupiti u trgovinama.

Čubar se najčešće koristi pri pripremi variva i jela od krumpira, dobro ide uz meso, ali najvažnija primjena zbog karminativnog djelovanja (sprječava nadutost) trebala bi mu biti u jelima od graha, boba, graška i mahuna. Eterično ulje čubra upotrebljava se u industriji konzervirane hrane i likera. Čubar potječe iz istočnog Sredozemlja, a do danas se je proširio po cijeloj Europi. Posebno je cijenjen kao začin u Engleskoj. Odlikuje se ravnom i vrlo razgranjenom stabljikom grmolikog izgleda. Listovi su duguljasti i uski. U pazušcu listova razvijaju se na kratkim stapkama ljubičasti, bijeli ili ružičasti cvjetovi.

Plod je kalavac sa četiri sjemenke crnosmeđe boje. Eterično ulje u listu i cvijetu daje biljci karakterističan miris. Herba u vrijeme cvatnje sadrži 1-2 % eteričnog ulja te znatne količine željeza, bjelančevina i šećera. Eterično ulje čubra sadrži 30-40 % karvakrola, 20-30 % cimola i nešto fenola. Ulje se koristi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te u proizvodnji mirisa. Biljka se najviše koristi kao začin. U narodnoj medicini čubar se koristi protiv proljeva i bolova u trbuhu te kao diuretik i dijaforetik.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakPodnesen zahtjev za izmjenu Specifikacije proizvoda „Dokazana kvaliteta“ za meso peradi
Sljedeći članakEgzotično voće u Hrvatskoj
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.