Ljekovito i začinsko bilje nezaobilazno se uzgajalo u vrtovima naših baka. Zadnjih godina izlaze iz mode uredni i besprijekorni povrtnjaci u kojima se uzgajalo samo povrće. Vraćaju nam se u vrtove starinske ljekovite i začinske biljke koje su uzgajale naše bake. Ponovno se otkriva, ne samo njihova ljekovitost i korisnost za ljudsko zdravlje, nego i njihova korisnost u svakom biosustavu. Sve začinsko i ljekovito bilje djeluje ozdravljujuće na vrt te ga štiti od brojnih nametnika, a ljekovite biljke nerijetko poboljšavaju okus povrću. Stoga ovdje nisu samo važni kriteriji količine i prinosa koje ćemo od neke biljke dobiti, nego cjelokupna uloga biljke u našem vrtu.

Postoji jednogodišnje i dvogodišnje ljekovito i začinsko bilje te trajnice. Sve ljekovito bilje voli puno sunca, ima jako male potrebe za hranivima te izvrsno podnosi sušu. Ako imate vrt koji se svake godine iznova obrađuje strojevima ili štihanjem te tako priprema tlo za sjetvu, tu nažalost nema mjesta za trajnice, osim ako ih nećete prije takve obrade sve iskopavati i ponovno saditi. Za takve površine birajte jednogodišnje začinske i ljekovite biljke poput kamilice, nevena, anisa, korijandera, kopra i gorušice.

Zajedničko je svim tim vrstama što se siju na proljeće kad se sije i sve ostalo na vrtu. One iste godine procvatu i odu u sjeme te na jesen odumiru. Od nekih vrsta beremo i koristimo lišće, poput peršina, korijandera, kopra, od nekih koristimo cvjetove, poput cvjetova kamilice i nevena. Od nekih koristimo sjemenke, poput sjemenki kopra, anisa, korijandera i gorušice.

ljekovito i začinsko bilje
Paprika i kadifice

Od nekih biljaka koristimo više dijelova u različito doba rasta, kao npr. list i sjemenke korijandera od čijeg se mladog lišća radi umak, a kad dozore sjemenke, koristimo ih za čaj za čišćenje organizma od teških metala te kao začin za božićne kolačiće.

ljekovito i začinsko bilje
Kopar

Dvogodišnje ljekovito bilje

Dvogodišnje ljekovito bilje je komorač, ali zapravo i peršin kojega uglavnom uzgajamo kao jednogodišnju biljku. On druge godine razvija cvjetnu stapku i cvate. Komorač najčešće uzgajamo radi sjemenki, a on isto cvate tek druge godine nakon čega odumire. Ako imate vrt ili dio vrta koji se ne prekopava, što autorica preporučuje svima, tu svakako uvrstite začinske i ljekovite trajnice. Prvo ih morate ipak uzgojiti. Većina ih se vrlo lako nabavlja i uzgaja iz sjemenja, poput mente, matičnjaka, rute, koprive, vlasca, pelina, estragona, lavande, kalopera, origana, timijana i ljupčaca. Ako uzgajate trajnice iz sjemenja, za berbu i upotrebu većinom će biti tek iduće godine kad će i prvi put cvasti.

Osim sjetve, navedene biljke možete kupiti i kao gotove sadnice. Značajka je svih navedenih trajnica da su to svake godine sve veći grmovi i sve se više šire. Zato ih i za nekoliko godina morate ,,podijeliti u korijenju” te rasađivati. Određene vrste, poput mente i koprive šire se jako uspješno rizomatskim korijenjem i na veće površine. Zbog toga ih je za nekoliko godine potrebno „obuzdavati“ da se ne šire tamo gdje to ne želimo. Matičnjak (Melissa officinalis) se također jako voli širiti i jakog je rasta. Stoga za njih radije predvidite posebno mjesto za rast i nemojte ih saditi na vrt s povrćem, gdje ćete stalno voditi bitku s njihovim širenjem na površine gdje to ne želite.

Pelin protiv ušiju i hrđe

Pravi pelin (Artemisia absinthium), osim kao lijek za želudac, izvrsno je sredstvo za izradu pripravaka protiv hrđe i ušiju. Iako je pripravak od pelina djelotvoran u borbi protiv ušiju, nemojte se iznenaditi ako i na njemu ugledate najezdu biljnih ušiju. I on je jedna od biljaka koje privlače uši na sebe, a aktivne se tvari oslobađaju kod izrade samih pripravaka. Za rast mu ostavite više mjesta jer može narasti u dosta veliki grm. Na jesen ga je potrebno orezati jer mu nakon cvatnje odumire većina grana te kreće iznova tjerati iz prizemnog dijela.

Majčina dušica

Majčinom dušicom obrubite vrt

Majčina dušica (Thymus serpyllum) puzava je vrsta koja se brzo širi i jako dobro prekriva tlo. Mnogi je zbog gustog rasta i svojstva da obuzdava rast trave i korova koriste za obrub vrta koji ga odvaja od okolne površine. Bere se na početku cvatnje, koristi se i kao začinska i kao ljekovita biljka. Između ostalog njezin je čaj izvrstan kao lijek za kašalj. U vrijeme cvatnje prepuna je pčela.

Biljke iz obitelji štitarki (Apiaceae), poput mrkve, peršina, korijandera, komorača, anisa, celera i sl. privlače korisne kukce u vrt. Sve ove biljke sadrže visoke količine eteričnih ulja, a njihovo lišće koristimo u manjim količinama u pripravi jela zbog njihove intenzivne arome. Ove biljke svojim mirisom prikrivaju miris susjednog bilja te ih tako čine nevidljivima nametnicima. Zato ih je korisno posijati ili posaditi posvuda po cijelom vrtu. Kopar nam služi kao začin za kiseljenje krastavaca, od mladih listova radi se umak, a od sjemenki se priprema čaj.

Stara dobra kombinacija povrća na gredicama naših baka su mrkva i luk. Mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, dok luk tjera mrkvinu muhu.

Kamilica

Kamilica u borbi protiv nametnika i u poboljšavanju okusa povrću

Kamilica (Matricaria recutita syn Matricaria chamomilla) ima višestruku ulogu i općenito djeluje ozdravljujuće na cijeli vrt. Posađena pokraj kupusnjača i krumpira poboljšava im okus. Kamilica posađena pored krumpira također privlači smrdljive martine u vrt, a predatorske vrste smrdljivih martina prirodni su neprijatelji krumpirovih zlatica. Osim toga, kamilicu koristimo posvuda na vrtu kao mamac za biljne uši, osobito u mješovitom nasadu s bobom. Crne će uši prvo napasti kamilicu i tako će ostalo povrće ostati pošteđeno najezde.

Kako očistiti tlo od nematoda?

Neven (Callendula officinalis) i kadifice (Tagetes) su vrste koje su obavezno rasle u vrtovima naših baka,a i s razlogom: čiste tlo od nematoda. Ako ste ih ikad pomirisali, znate da imaju vrlo specifičan miris koji je nekima čak neugodan. Radi se o fitoncidima koje sadrže ove biljke i kojima suzbijaju neželjene nematode u tlu. Osim što neven pripada u ljekovito bilje, jestiva je biljka te ga se zato preporučuje saditi po cijelom vrtu. Pored koristi za tlo, ove biljke jako vole pčele i ostali oprašivači.

Neven
Kadificima i nevenom čistimo tlo od nematoda

,,Divlji kutak” za korisne kukce i ptice

U jednom dijelu vašeg vrta korisno je ostaviti ,,divlji kutak” kojeg ne dirate i u kojem rastu samonikle biljke nezgodne za dodir, kao primjerice kopriva i češljugovina. Kopriva je vrlo ljekovita biljka koju na proljeće možete brati i pripremati kao mlado povrće prepuno vitamina i minerala. Kasnije vam služi za pripremu tekućeg gnojiva od koprive. Također, ona privlači u vrt korisne kukce poput božjih ovčica (bubamara), ali i gusjenica čime čini izvrsno stanište za (buduće) leptire. Češljugovina je velika biljka s puno sitnih bodlji pa i nije praktična za vrt. U malom divljem kutku idealna je za ptičice zimi koje se hrane njihovim sjemenkama.

Pčele na gaillardiji

Cvijećem u vrtovima čuva se bioraznolikost

Posljednjih godina primjećujemo da se sve manje cvijeća sadi i sije na okućnicama i vrtovima. Slika sela diljem Hrvatske se jako promijenila. Nekad su to bile prekrasne okućnice u kojima su naše bake njegovale mnoštvo biljnih vrsta te su se tijekom godine izmjenjivale: kombinacije nevena i potočnica te raznog raskošnog cvijeća. Nekad vrtovi i cvjetnjaci, a danas su skoro sve te površine pretvorene u travnjake. U središtu travnjaka ponekad se nađe neki kamenjar, možda neko pomodno drvce ili grm, ali većinom samo travnjak. Sve ostalo vjerojatno smeta kosilici kod košnje, no u stvarnosti smeta komoditetu pa se radije ništa ne sadi. Nema se vremena no točnije je ,,ne želi se naći”. Radost vrtlarenja i stvaranja kod mnogih se danas gleda kao ,,tlaka”, što je u stvarnosti baš suprotno.

Kelj i kadifice

Mješovita sadnja daje bolje rezultate u vrtu

Bilo bi dobro da sve moguće raspoložive površine pa i travnjake polako pretvorite u cvjetnjake. Na vrtu ne morate raditi ,,oštre granice” već neka sve bude ležerno kao i u prirodi: da se ne zna točno gdje završava povrće, a gdje počinje cvijeće. Takva mješovita sadnja cvijeća i povrća daje bolje rezultate na vrtu.

Cvijeće u vrtovima ima korisnu ulogu – privlačenje korisnih kukaca: oprašivača i predatora. Naime, bez vrijednih pčelica i ostalih oprašivača, uroda svih biljaka iz obitelji tikvenjača neće biti – one izravno ovise o oprašivanju.

Cvijeće u vrtu nije samo za vaze i groblje, kako se to većinom uzgajalo, nego i za suradnju s oprašivačima, za suradnju koja će u konačnici nama donijeti korist. Cvijeće poput makova, gaillardije i sl. privlači korisne predatore poput osolikih muha i bubamara koje su nam saveznici u borbi protiv lisnih ušiju. Upoznajući vrtne pomagače, dajući im prostora za preživljavanje, vodu i hranu, zapravo pomažemo samo sebi. Dajući im dio vrta, dobivamo više nego smo dali – veće urode i manju brigu s nametnicima. Zar nije prekrasno kad priroda odradi taj dio posla za vas i još za nagradu imate prekrasno cvijeće, odmor za dušu i obilje plodova?  

Konvencionalna poljoprivreda koristi kemijska sredstva i potiče okrupnjavanje zemljišta. To s jedne strane znači smanjenje troškova proizvodnje i lakše prskanje, ali s druge strane za korisne kukce znači nestanak međa (ograda na poljoprivrednom zemljištu) koje su im bile stanište i utočište. Njive monokultura za većinu su korisnih kukaca zelene pustinje, a još se k tome i redovito prskaju otrovnim pesticidima. Za njih tu nema niti hrane niti skloništa. Livade se sve manje kose pa ili postaju pretvorene u oranice, ili bivaju zaraštene invazivnim korovima što opet znači gubitak staništa i smanjenje populacije vrijednih korisnih kukaca. Zbog ovakve loše prakse veliki je dio korisnih kukaca pred izumiranjem.

Dok se svijet ne opameti i ne shvati kako ne možemo dugoročno uzgajati hranu na ovakav način – devastirajući okoliš, uništavajući bioraznolikost i uz primjenu otrovnih kemikalija kojima u konačnici uvelike štetimo i samima sebi – mi smo ti koji možemo pomoći opstanak brojnim korisnim kukcima i pticama u našim vrtovima. Zbroj površina svih naših vrtova veći je od površina nacionalnih parkova. U njima danas možemo pomoći svim korisnim kukcima.

Vučika

Oslobodite se strogog izgleda vrta

Na rubove gredica, između redova – gdje god ima slobodnog mjesta sadite i sijte, oslobodite se strogog izgleda vrta pravilnih redova i postrojenih povrtnih kultura. Počnite barem s nevenima i kadificama koji privlače korisne oprašivače, ali i čiste tlo od štetnih nematoda. Dodajte jestivo i zanimljivo cvijeće poput dragoljuba, korisno ljekovito bilje poput kamilice i matičnjaka, a priroda će vas višestruko nagraditi i obiljem plodova, i ravnotežom u vrtu, i radošću stvaranja.

Češljugovina

Nestaje li svijet kakav poznajemo?

Na jesen 2017. g. u znanstvenom časopisu Plos One objavljeni su rezultati studije istraživanja skupine znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije prema kojemu je u posljednjih 30 godina nestalo 75 % letećih kukaca, i to prema podatcima zabilježenima u zaštićenom području. Znanstvenici upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. Utjecaj industrijske poljoprivrede primarni je osumnjičenik za ovaj kolaps. Nezamjenjiva je uloga kukaca u ekosustavu. Ako izgubimo kukce, sve drugo će se urušiti, upozoravaju znanstvenici. Stoga je odgovornost i na nama da zaustavimo taj negativan trend i učinimo što god možemo da pomognemo opstanku preostalim kukcima koji žive u našem području, a to možemo napraviti na vrlo jednostavan način: sadeći cvijeće u i oko vrta te živicama s grmljem koje će im ponuditi granu u vidu cvjetova i kasnije bobica, te sklonište za opstanak.

ljekovito i začinsko bilje
Echinacea purpurea

Pročitajte još: Ljekovit i atraktivan vrt

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako urediti kosine na okućnici?
Sljedeći članakLjekovit i atraktivan vrt
Silvija Kolar-Fodor, univ. bac. oec.
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.