Zaboravljena čuvarica zdravlja koja liječi pluća i čisti kožu

Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Rod Veronica obuhvaća tristotinjak vrsta, a smatra se da je naziv roda vezan uz ženu koja je na Kalvariji Isusu dodala rubac da obriše lice, a kad je maramu razastrla vidjela je na njoj Kristov lik. (latinski vera icon=prava slika). S vremenom je žena nazvana Veronikom, a biljke po njoj.

Kod nas raste više od 30 vrsta čestoslavica, a kao ljekovita najcjenjenija je Veronica officinalis, ljekovita ili puzava čestoslavica. Spominje se i kao jedna od spasonosnih biljaka protiv kuge. Raste u svijetlim listopadnim šumama na umjereno suhim tlima jako kisele reakcije. U Republici Hrvatskoj je zakonom zaštićena zavičajna svojta. Proizvodi i čaj od čestoslavice dostupni su u biljnim drogerijama. Stabljika je polegla ili puzava s uspravnim cvatovima, okrugla ili tupo četverobridna, obrasla stršećim dlakama, visoka do 20 cm. Listovi su ovalni, eliptični, kratko ušiljeni, gusto dlakavi, pilastih rubova, dugi 1,5 – 5 cm, široki 1-3 cm, na licu su zeleni, naličje je purpurnoljubičasto, smješteni su nasuprotno na vrlo kratkim peteljkama.

Cvjetovi su dvospolni, rastu iz pazuha listova na vrlo kratkim stapkama i skupljeni su u grozdaste cvatove. Čaška je dlakava, duga 3 mm, vjenčić je blijedoplav ili rjeđe bijele boje, dvostruko duži od čaške, promjera oko 8 mm. Prašnika ima dva. Cvate od lipnja do kolovoza. Plodovi su trokutasto-srcoliki tobolci promjera oko 4 mm, sadrži eliptične, žućkastosmeđe sjemenke.

Cijela biljka je gorkog i oporog okusa. Plavkasta boja cvijeta pridonijela je da su se čestoslavici od davnina pripisivale magične i proročanske moći. Smatralo se da štiti od udara groma, da su se pomoću nje mogli odrediti vjerni i nevjerni prosci i slično. O djelovanju čestoslavice na zarastanje rana postoji legenda prema kojoj je neki pastir u šumi pratio ranjenog jelena i vidio kako on liježe na „tepih“ od čestoslavice u cvatu i nakon što je pojeo nekoliko cvjetova rane su zacijelile.

Ljekovitost čestoslavice

Od djelatnih tvari u biljci u biljci se nalaze trjeslovine, glikozid aukubin, flavonoidi, gorke tvari, eterično ulje, vitamini i minerali.

Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak salatama i varivima, a cvjetovi se koriste za aromatiziranje likera i desertnih vina. U ljekovite svrhe skuplja se nadzemni dio biljke u cvatu, bez drvenastih dijelova. Suši se na prozračnom mjestu zaklonjenom od izravnog sunčevog svjetla ili na umjetnoj temperaturi do 35°C. Suha biljka se usitnjava i čuva u višeslojnim papirnatim vrećama, papirnatim kutijama ili staklenkama na tamnom i suhom mjestu.

Čestoslavica je u narodnoj medicini omiljeno sredstvo protiv gotovo svih bolesti. Djelotvorna je u liječenju dišnih organa, liječi bronhitis, smanjuje kašalj i nadražaj na kašalj te razrjeđuje sluz. Učinkovita je kod dugotrajnog katara pluća. Ima antimikrobna svojstva i djeluje kao antioksidans. Korisna je kod ovapnjenja krvnih žila i visokog kolesterola, plućnih bolesti, upale želuca i crijeva, čira na želucu, žutice, bolesti jetre i gušterače. Čestoslavica pospješuje protjecanje žuči i rad bubrega. Pomaže kod smetnji u želucu i crijevima, djelotvorna je protiv proljeva i katara želuca i crijeva. Također može se koristiti i kod biljnih melema za tretiranje kroničnih kožnih oboljenja. Njome se liječi svrbež kože, ekcemi, rane i čirevi. Otklanja vrtoglavicu i liječi glavobolju.

S obzirom na raznolikost roda u upotrebi su i druge vrste čestoslavica. Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys L.) je dvoredno dlakava čestoslavica koja se može upotrijebiti i kao ljekovita, no njeno djelovanje je daleko slabije. Najčešće se koristi za pročišćavanje krvi, a navodno se nekada koristila kod ugriza zmija, pa otuda i njen narodni naziv. Vrlo je varijabilna vrsta. Ima razgranjenu, poleglu i izrazito dvoredno dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, ovalno izduženi, nazubljena ruba. Cvjetovi su lijepe azurnomodre boje, skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Rasprostranjena je vrsta. Raste po livadama, pašnjacima, travnjacima, šumama i šikarama.

Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga) raste na mokrim i vlažnim staništima, u plitkim potocima, izvorima, jarcima, uz obale rijeka. Ima dugi, puzeći podanak i okruglu, mesnatu stabljiku koja se uzdiže iz puzajućeg položaja u visinu do 60 cm. Listovi su jajoliki, slabo nazubljeni, glatki i sjajni. Plavi cvjetovi čine rahle, koso položene grozdaste cvatove. Mlada je biljka mesnata, sočna, gorkog okusa i može se jesti kao salata, pomiješana s krumpirom i drugim povrćem, kao dodatak varivima, juhama i umacima. Usitnjeni listovi koriste se za pripremu sirnih namaza.

Starije biljke i biljke u cvatu smiju se koristiti samo u prokuhanom stanju jer sadrže otrovni glikozid aukubin koji se pri temičkoj obradi razgrađuje. Biljka se u pučkoj medicini nekada koristila kod kamenca u mjehuru, plućnih bolesti i krvarenja zubnog mesa.

Čaj od čestoslavice

Čajnu žličicu suhe usitnjene biljne droge preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 5-10 minuta i procijediti. Svježe pripremljeni čaj koristi se kod dišnih tegoba zaslađen medom dva do tri puta dnevno između obroka. Čaj za ispiranje usne šupljine i ždrijela te oblozi kod kožnih bolesti koriste se nezaslađeni u jačoj dozi: dvije čajne žličice prelite s 2,5 dl vrele vode.

Čajna mješavina kod bronhitisa i bronhijalne astme

Dvije čajne žličice čajne mješavine (25 g čestoslavice, 25 g uskolisnog trputca, 25 g plućnjaka i 25 g podbjela) preliti s 3 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice svježe pripremljenog čaja, zaslađenog medom između obroka.

Kapi od čestoslavice

U staklenku sa širokim grlom staviti 50 grama suhe, usitnjene biljke i preliti je s 2,5 dl 70%-tnog alkohola. Ostaviti da odstoji 15 dana, uz povremeno miješanje ili protresanje, a nakon toga procijediti u bočice od tamnog stakla. Tri puta dnevno uzimati po 20 kapi u malo vode ili čaja. Koristiti za ispiranje usne šupljine i ždrijela te kao oblozi kod kožnih bolesti.

Kupka od čestoslavice

Dvije do tri žlice usitnjene čestoslavice preliti s litrom vrele vode i ostaviti poklopljeno oko pola sata. Procijediti i koristiti za ispiranje ili namakanje bolesnih dijelova tijela kod kožnih bolesti i kostobolje.

Sok od čestoslavice

Svježu čestoslavicu oprati vodom i iscijediti u sokovniku. Kod kožnih bolesti piti dva puta dnevno po jednu žlicu svježe iscijeđenog soka. Sok koristiti i za mazanje kože dva do tri puta tijekom dana.