Timijan (Thymus vulgaris L.) kao termofina i fotofilna biljka dobro podnosi sušu. Na rastresitim tlima niske zimske temperature bez snježnog pokrivača mogu nanijeti velike štete usjevu. Timijan nije zahtjevan u pogledu tla, ali ga je najbolje uzgajati na plodnim i rastresitim tlima neutralne do blago lužnate reakcije.

U jesen prije dubokog oranja unosi se 40 kg/ha dušika i 60-80 kg/ha fosfora i kalija. U proljeće se prije sadnje dodaje druga trećina od 40 kg/ha dušika i isto toliko poslije prve košnje. Idućih godina usjevi se gnoje u jesen ili rano u proljeće s po 30 do 50 kg/ha svih triju osnovnih hraniva.

Za sadnju je potrebno kvalitetno duboko zimsko oranje. Rano u proljeće tlo se obrađuje sa što manje prohoda da bi se očuvala zimi nakupljena vlaga. Tlo za sadnju mora biti ravno, sitno mrvičasto, vlažno i rahlo do dubine 12 cm.  

Razmnožavanje i sadnja timijana

Timijan se može razmnožavati vegetativno, dijeljenjem starih biljaka i generativno (sjemenom). Na većim se površinama uglavnom primjenjuje razmnožavanje presadnicama. Presadnice se mogu proizvoditi u hladnim ili toplim lijehama. U toplim se lijehama sjeme sije krajem zime ili u rano proljeće, a u hladnim tijekom ljeta. Sjeme se sije u brazde na razmaku od 20 cm i potom prekriva slojem tla ili supstrata od 0,5-1 cm. Nakon nicanja biljaka lijehe treba održavati čistim od korova i redovito zalijevati.

Tijekom ljeta biljke je potrebno orezati na visinu 3-5 cm. Na taj se način potiče jačanje biljaka. Ako se sjetva obavlja tijekom ljeta, lijehe treba zaštiti od jakog sunca i zalijevati četiri do pet puta dnevno. Ovisno o klijavosti sjemena za površinu od metra kvadratnog potrebno je 1-2 g sjemena.

Presadnice se sade u jesen. Za površinu od 1 ha potrebno je 150-200 m2 lijeha, odnosno 200-400 g sjemena. Timijan se sadi u jesen, od početka listopada pa sve do pojeve mrazeva. Proljetnu sadnju treba obaviti što ranije, a najkasnije do polovice travnja. Presadnice se sade u redove na razmaku 50-60 cm. Razmak između biljaka u redu treba biti oko 25 cm. Za sadnju na razmaku 50 x 25 cm potrebno je 80 000 presadnica/ha, a na razmaku 60 x 25 cm, 66 000 presadnica/ha.

Berba dva puta godišnje

Okopavanjem se održava rastresitost tla i uništava korov. Okopavanje se obavlja nakon međuredne kultivacije, najčešće dva puta. Prvo se okopavanje obavlja čim se pojave korovi i stvori pokorica, a drugo poslije žetve. Nakon žetve treba obaviti međuredno kultiviranje i eventualno treće okopavanje.

Za prihranjivanje se koriste dušična i amonijačno nitratna gnojiva u količini 100-150 kg/ha. Prvo prihranjivanje obavlja se prije početka razvoja biljaka, a drugo nakon prve berbe. Starije nasade treba u jesen pognojiti s 200-300 kg/ha gnojiva ujednačene formulacije hraniva. Timijan se bere dva puta godišnje, krajem svibnja ili početkom lipnja i u rujnu.

Beru se samo nadzemni dijelovi biljke u fazi cvatnje. Pokošene se biljke ostave na zasjenjenom mjestu da sjeme sazrije. Biljke se mogu sušiti prirodno na zasjenjenom i prozračnom mjestu ili u sušarama na temperaturi do 40 °C. Za 1 kg suhih nadzemnih dijelova biljke potrebno je 3-4 kg svježih.

Na površini od 1 ha dobije se 6 000 – 8 000 kg svježih nadzemnih dijelova biljke, odnosno 2 000 – 4 000 kg suhih. Prinos eteričnog ulja je 20-30 l/ha.

Pročitajte još:

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj – isplativ!

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Kako i kada posaditi mažuran?

Kako uzgojiti miloduh?

Kako uzgojiti matičnjak?

Prethodni članakMiloduh – kako ga uzgojiti?
Sljedeći članakMatičnjak: Kako ga uzgojiti?
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.