Mažuran (Origanum majorana L.) je grmolika zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Mažuran se u mediteranskim područjima može uzgajati kao višegodišnja biljka, dok je u područjima s umjerenom klimom moguć samo jednogodišnji uzgoj. Mažuran se može uspješno uzgajati sadnjom ili izravnom sjetvom, koja danas prevladava zbog ekonomičnosti.

Sadnice se mogu uzgajati u toplim i hladnim lijehama. Pri temperaturi od 15 °C danju i 10 °C noću sjeme klija vrlo brzo. Nakon sjetve površina se dobro navlaži i prekrije folijom. Poslije osam do deset dana, kad biljke počnu nicati, folija se ukloni.

Mažuran se sadi nakon kasnih proljetnih mrazeva

Dobro njegovane sadnice, visoke 6 do 8 cm, mogu se saditi krajem travnja. Sadnja se obavlja u proljeće nakon kasnih proljetnih mrazeva, strojevima za sadnju na međuredni razmak 50 cm i razmak u redu 20 do 25 cm. Broj okopavanja i plijevljenja ovisi o pojavi korova i pokorice pa se obavlja prema potrebi. Tijekom vegetacije biljke treba prihraniti dva puta dušičnim gnojivom. Prvo se prihranjivanje obavlja zajedno s drugim okopavanjem. To se obavlja s 150-200 kg/ha dušičnog gnoja. Drugo se prihranjivanje obavlja neposredno nakon prve žetve. Odmah nakon gnojidbe površinu treba okopati da se gnojivo što bolje pomiješa s tlom.

Berba mažurana

Berba, odnosno košnja obavlja se više puta tijekom vegetacije. Prvi puta se kosi na početku cvatnje, obično sedam do devet tjedana nakon sadnje, odnosno krajem lipnja. Visina reza mora biti uvijek ista (4-6 cm).

Druga berba se obavlja krajem rujna ili početkom listopada, a u uvjetima navodnjavanja može se brati i u kolovozu. Na malim površinama kosi se ručno, a na plantažama strojno. Sušiti se može prirodno na tamnom ili prozračnom mjestu ili u sušarama na temperaturi do 45 °C. Od 4-5 kg svježe mase dobije se 1 kg suhog nadzemnog dijela biljke.

Prinos mažurana ovisi o primjeni agrotehničkih mjera i klimatskim uvjetima, ali najčešće se može dobiti 1,5 do 2 t/ha, a uz navodnjavanje u fazi vegetacije moguće je ostvariti i veći prinos.

mažuran
Mažuran (Origanum majorana L.)

Pročitajte još:

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj – isplativ

Kako uzgojiti miloduh?

Timijan – odličan za sušna područja

Kako uzgojiti matičnjak?

Prethodni članakKamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!
Sljedeći članakMiloduh – kako ga uzgojiti?
Avatar
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.