Mažuran (Origanum majorana L.) je grmolika zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Mažuran se u mediteranskim područjima može uzgajati kao višegodišnja biljka, dok je u područjima s umjerenom klimom moguć samo jednogodišnji uzgoj. Mažuran se može uspješno uzgajati sadnjom ili izravnom sjetvom, koja danas prevladava zbog ekonomičnosti.

Sadnice se mogu uzgajati u toplim i hladnim lijehama. Pri temperaturi od 15 °C danju i 10 °C noću sjeme klija vrlo brzo. Nakon sjetve površina se dobro navlaži i prekrije folijom. Poslije osam do deset dana, kad biljke počnu nicati, folija se ukloni.

Mažuran se sadi nakon kasnih proljetnih mrazeva

Dobro njegovane sadnice, visoke 6 do 8 cm, mogu se saditi krajem travnja. Sadnja se obavlja u proljeće nakon kasnih proljetnih mrazeva, strojevima za sadnju na međuredni razmak 50 cm i razmak u redu 20 do 25 cm. Broj okopavanja i plijevljenja ovisi o pojavi korova i pokorice pa se obavlja prema potrebi. Tijekom vegetacije biljke treba prihraniti dva puta dušičnim gnojivom. Prvo se prihranjivanje obavlja zajedno s drugim okopavanjem. To se obavlja s 150-200 kg/ha dušičnog gnoja. Drugo se prihranjivanje obavlja neposredno nakon prve žetve. Odmah nakon gnojidbe površinu treba okopati da se gnojivo što bolje pomiješa s tlom.

Berba mažurana

Berba, odnosno košnja obavlja se više puta tijekom vegetacije. Prvi puta se kosi na početku cvatnje, obično sedam do devet tjedana nakon sadnje, odnosno krajem lipnja. Visina reza mora biti uvijek ista (4-6 cm).

Druga berba se obavlja krajem rujna ili početkom listopada, a u uvjetima navodnjavanja može se brati i u kolovozu. Na malim površinama kosi se ručno, a na plantažama strojno. Sušiti se može prirodno na tamnom ili prozračnom mjestu ili u sušarama na temperaturi do 45 °C. Od 4-5 kg svježe mase dobije se 1 kg suhog nadzemnog dijela biljke.

Prinos mažurana ovisi o primjeni agrotehničkih mjera i klimatskim uvjetima, ali najčešće se može dobiti 1,5 do 2 t/ha, a uz navodnjavanje u fazi vegetacije moguće je ostvariti i veći prinos.

mažuran
Mažuran (Origanum majorana L.)

Pročitajte još:

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj – isplativ

Kako uzgojiti miloduh?

Timijan – odličan za sušna područja

Kako uzgojiti matičnjak?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!
Sljedeći članakMiloduh – kako ga uzgojiti?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.