Timijan (Thymus vulgaris L.) kao termofina i fotofilna biljka dobro podnosi sušu. Na rastresitim tlima niske zimske temperature bez snježnog pokrivača mogu nanijeti velike štete usjevu. Timijan nije zahtjevan u pogledu tla, ali ga je najbolje uzgajati na plodnim i rastresitim tlima neutralne do blago lužnate reakcije.

U jesen prije dubokog oranja unosi se 40 kg/ha dušika i 60-80 kg/ha fosfora i kalija. U proljeće se prije sadnje dodaje druga trećina od 40 kg/ha dušika i isto toliko poslije prve košnje. Idućih godina usjevi se gnoje u jesen ili rano u proljeće s po 30 do 50 kg/ha svih triju osnovnih hraniva.

Za sadnju je potrebno kvalitetno duboko zimsko oranje. Rano u proljeće tlo se obrađuje sa što manje prohoda da bi se očuvala zimi nakupljena vlaga. Tlo za sadnju mora biti ravno, sitno mrvičasto, vlažno i rahlo do dubine 12 cm.  

Razmnožavanje i sadnja timijana

Timijan se može razmnožavati vegetativno, dijeljenjem starih biljaka i generativno (sjemenom). Na većim se površinama uglavnom primjenjuje razmnožavanje presadnicama. Presadnice se mogu proizvoditi u hladnim ili toplim lijehama. U toplim se lijehama sjeme sije krajem zime ili u rano proljeće, a u hladnim tijekom ljeta. Sjeme se sije u brazde na razmaku od 20 cm i potom prekriva slojem tla ili supstrata od 0,5-1 cm. Nakon nicanja biljaka lijehe treba održavati čistim od korova i redovito zalijevati.

Tijekom ljeta biljke je potrebno orezati na visinu 3-5 cm. Na taj se način potiče jačanje biljaka. Ako se sjetva obavlja tijekom ljeta, lijehe treba zaštiti od jakog sunca i zalijevati četiri do pet puta dnevno. Ovisno o klijavosti sjemena za površinu od metra kvadratnog potrebno je 1-2 g sjemena.

Presadnice se sade u jesen. Za površinu od 1 ha potrebno je 150-200 m2 lijeha, odnosno 200-400 g sjemena. Timijan se sadi u jesen, od početka listopada pa sve do pojeve mrazeva. Proljetnu sadnju treba obaviti što ranije, a najkasnije do polovice travnja. Presadnice se sade u redove na razmaku 50-60 cm. Razmak između biljaka u redu treba biti oko 25 cm. Za sadnju na razmaku 50 x 25 cm potrebno je 80 000 presadnica/ha, a na razmaku 60 x 25 cm, 66 000 presadnica/ha.

Berba dva puta godišnje

Okopavanjem se održava rastresitost tla i uništava korov. Okopavanje se obavlja nakon međuredne kultivacije, najčešće dva puta. Prvo se okopavanje obavlja čim se pojave korovi i stvori pokorica, a drugo poslije žetve. Nakon žetve treba obaviti međuredno kultiviranje i eventualno treće okopavanje.

Za prihranjivanje se koriste dušična i amonijačno nitratna gnojiva u količini 100-150 kg/ha. Prvo prihranjivanje obavlja se prije početka razvoja biljaka, a drugo nakon prve berbe. Starije nasade treba u jesen pognojiti s 200-300 kg/ha gnojiva ujednačene formulacije hraniva. Timijan se bere dva puta godišnje, krajem svibnja ili početkom lipnja i u rujnu.

Beru se samo nadzemni dijelovi biljke u fazi cvatnje. Pokošene se biljke ostave na zasjenjenom mjestu da sjeme sazrije. Biljke se mogu sušiti prirodno na zasjenjenom i prozračnom mjestu ili u sušarama na temperaturi do 40 °C. Za 1 kg suhih nadzemnih dijelova biljke potrebno je 3-4 kg svježih.

Na površini od 1 ha dobije se 6 000 – 8 000 kg svježih nadzemnih dijelova biljke, odnosno 2 000 – 4 000 kg suhih. Prinos eteričnog ulja je 20-30 l/ha.

Pročitajte još:

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj – isplativ!

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Kako i kada posaditi mažuran?

Kako uzgojiti miloduh?

Kako uzgojiti matičnjak?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMiloduh – kako ga uzgojiti?
Sljedeći članakMatičnjak: Kako ga uzgojiti?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.