Kamilica (Matricaria chamomilla) jednogodišnja je biljka raširena u cijelom svijetu, a za njen uzgoj pogodna je umjereno vlažna topla klima. Uspješno se uzgaja na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Klija i raste već pri 6 °C, ali je optimalna temperatura za rast i razvoj od 20 do 25 °C. Kamilica se uspješno uzgaja i kao monokultura. Vijek usjeva ovisi o pravilnoj primjeni odgovarajućih agrotehničkih mjera, ali po pravilu nije dulji od tri godine.

Primjerena je kao pretkultura zato što popravlja strukturu tla i sjetveni sloj pseudoglejnih tla obogaćuje humusom. Kako je kamilica biljka siromašnih tala, zahtijeva vrlo malo hraniva. Prinos od 1 t cvijeta i 3 t herbe s listom dobiva se primjenom 21 kg fosfora, 53 kg dušika i 85 kg kalija. Istraživanja su pokazala da se u jednogodišnjoj proizvodnji na tlima tipa pseudogleja dobri prinosi postižu gnojidbom sa 50 do 60 kg/ha fosfora i kalija. Procijeni li se da će prinos biti loš, opravdana je prihrana rano u proljeće minimalnom količinom dušika (12-15 kg/ha), ali samo u kombinaciji s istom količinom fosfora i kalija.

Zbog ranog roka sjetve, u prvoj se godini proizvodnje odmah poslije žetve predusjeva tlo mora plitko izorati. Površinu prije sjetve ne treba orati dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja kako se ne bi tlo previše isušilo. Bitno je prije sjetve površinu izvaljati. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda. Točnije, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijaćice.

kamilica
Čaj od kamilice

Produljeni rokovi sjetve

U našim je uvjetima opravdana sjetva kamilice najkasnije do veljače. Optimalni su jesenski rokovi od sredine rujna do kraja listopada. Budući da se zbog povećane potražnje za cvijetom i eteričnim uljem kamilice povećavaju sjetvene površine, sve veći problem postaje berba cvijeta koja se može riješiti s više rokova sjetve. Time se osigurava manje ili više produženo vrijeme cvjetanja. Prvi je rok sjetve kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ako je pravilan raspored oborina u jesen, postižu se produženim rokovima sjetve zadovoljavajući učinci.

Kamilica se sije plošno po površini jer sjeme klija samo ako ima dovoljno svjetlosti. Za sjetvu se iskorištava mješavina u kojoj je 25-30 % sjemena, a ostatak je pulvis odgovarajuće sorte. Ovisno o klijavosti sjemena i o sorti, potrebno je 7 do 9 kg mješavine po hektaru. Posije li se kamilica u prvom roku sjetve, obavezno još jednom treba izvaljati površinu. Pri kasnijem roku sjetve to nije potrebno jer tada je tlo vlažnije.

Kad se bere kamilica?

Zrelost kamilice za berbu određuje se prema stanju cvijeta. Kamilica se bere sredinom svibnja. Iako, najbolje ju je brati kad je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo, odnosno sjeme još nije oblikovano, a latice su u vodoravnom položaju. Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sjetve. U protivnom berba počinje prije nego što je 60 % glavica fiziološki zrelo. Ako za 5 –6 dana nakon prve berbe padne kiša, može se obaviti još jedna berba. Njom se može dobiti 50 % prinosa prve.

Prosječan prinos osušenog cvijeta kamilice je 700 kg ha. Iz te se mase preradom, može izdvojiti 200 – 300 kg cvijeta I. klase i 400 – 500 kg pulvisa.

kamilica
Za kamilicom je potražnja sve veća

Pročitajte još:

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj – isplativ

Kako i kada posaditi mažuran?

Kako uzgojiti miloduh?

Timijan – odličan za sušna područja

Kako uzgojiti matičnjak?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako napraviti pedološku analizu tla?
Sljedeći članakKako i kada posaditi mažuran?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.