Kamilica (Matricaria chamomilla) jednogodišnja je biljka raširena u cijelom svijetu, a za njen uzgoj pogodna je umjereno vlažna topla klima. Uspješno se uzgaja na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Klija i raste već pri 6 °C, ali je optimalna temperatura za rast i razvoj od 20 do 25 °C. Kamilica se uspješno uzgaja i kao monokultura. Vijek usjeva ovisi o pravilnoj primjeni odgovarajućih agrotehničkih mjera, ali po pravilu nije dulji od tri godine.
Primjerena je kao pretkultura zato što popravlja strukturu tla i sjetveni sloj pseudoglejnih tla obogaćuje humusom. Kako je kamilica biljka siromašnih tala, zahtijeva vrlo malo hraniva. Prinos od 1 t cvijeta i 3 t herbe s listom dobiva se primjenom 21 kg fosfora, 53 kg dušika i 85 kg kalija. Istraživanja su pokazala da se u jednogodišnjoj proizvodnji na tlima tipa pseudogleja dobri prinosi postižu gnojidbom sa 50 do 60 kg/ha fosfora i kalija. Procijeni li se da će prinos biti loš, opravdana je prihrana rano u proljeće minimalnom količinom dušika (12-15 kg/ha), ali samo u kombinaciji s istom količinom fosfora i kalija.
Zbog ranog roka sjetve, u prvoj se godini proizvodnje odmah poslije žetve predusjeva tlo mora plitko izorati. Površinu prije sjetve ne treba orati dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja kako se ne bi tlo previše isušilo. Bitno je prije sjetve površinu izvaljati. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda. Točnije, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijaćice.
Produljeni rokovi sjetve
U našim je uvjetima opravdana sjetva kamilice najkasnije do veljače. Optimalni su jesenski rokovi od sredine rujna do kraja listopada. Budući da se zbog povećane potražnje za cvijetom i eteričnim uljem kamilice povećavaju sjetvene površine, sve veći problem postaje berba cvijeta koja se može riješiti s više rokova sjetve. Time se osigurava manje ili više produženo vrijeme cvjetanja. Prvi je rok sjetve kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ako je pravilan raspored oborina u jesen, postižu se produženim rokovima sjetve zadovoljavajući učinci.
Kamilica se sije plošno po površini jer sjeme klija samo ako ima dovoljno svjetlosti. Za sjetvu se iskorištava mješavina u kojoj je 25-30 % sjemena, a ostatak je pulvis odgovarajuće sorte. Ovisno o klijavosti sjemena i o sorti, potrebno je 7 do 9 kg mješavine po hektaru. Posije li se kamilica u prvom roku sjetve, obavezno još jednom treba izvaljati površinu. Pri kasnijem roku sjetve to nije potrebno jer tada je tlo vlažnije.
Kad se bere kamilica?
Zrelost kamilice za berbu određuje se prema stanju cvijeta. Kamilica se bere sredinom svibnja. Iako, najbolje ju je brati kad je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo, odnosno sjeme još nije oblikovano, a latice su u vodoravnom položaju. Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sjetve. U protivnom berba počinje prije nego što je 60 % glavica fiziološki zrelo. Ako za 5 –6 dana nakon prve berbe padne kiša, može se obaviti još jedna berba. Njom se može dobiti 50 % prinosa prve.
Prosječan prinos osušenog cvijeta kamilice je 700 kg ha. Iz te se mase preradom, može izdvojiti 200 – 300 kg cvijeta I. klase i 400 – 500 kg pulvisa.
Pročitajte još:
