Kamilica (lat. Matricaria chamomilla) je jednogodišnja biljka raširena u cijelom svijetu, a za njen uzgoj pogodna je umjereno vlažna topla klima. Može se uzgajati kao monokultura, ali je intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine. Kamilica se uspješno uzgaja na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu.

U Hrvatskoj, kamilica se uglavnom uzgaja na lakšim pjeskovitim tlima slabije plodnosti, a tržište za kamilicu zadnje 4 godine se povećava. Ljekovito bilje se prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore iz 2018. g. najviše se izvozilo u Njemačku, pa potom u Italiju i Češku, od čega 90% otpada na kamilicu. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kamilica se u nas u 2019.g. najviše uzgajala u Virovitičko – podravskoj te Osječko- baranjskoj županiji, a ukupno se prošle godine u nas proizvodilo kamilice na 5.574 ha.

            Zahtijeva umjerenu klimu

Na plodnijim tlima dolazi do intenzivnijeg rasta, što može biti uzrok neujednačenog dozrijevanja koje otežava berbu, a i veća je mogućnost polijeganja usjeva. Na teškom, nepropusnom tlu tipa pseudogleja postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Kamilica zahtijeva umjerenu klimu i srednje temperature,a klija i raste već pri 6 °C, ali je optimalna temperatura za rast i razvoj 20 do 25 °C. Tehnologija uzgoja ekološke kamilice ne razlikuje se u mnogočemu u odnosu na proizvodnju kamilice u konvencionalnom načinu uzgoja. Agrotehnika je identična, tako da su priprema tla, sjetva, berba, sušenje identični za oba načina uzgoja kamilice.

Optimalna temperatura za rast i razvoj kamilice je od 20 do 25 °C
Prerada kamilice (www.dam.com.hr)

Kako pripremiti tlo?

Priprema tla vrlo je važna za uspješnu proizvodnju kamilice. Zbog ranog roka sjetve, u prvoj se godini proizvodnje odmah poslije žetve predusjeva tlo mora plitko izorati. Površinu prije sjetve ne treba orati dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja kako se ne bi tlo previše isušilo. Bitno je prije sjetve površinu izvaljati. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda, odnosno sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijaćice.

U našim je uvjetima opravdana sjetva kamilice najkasnije do kraja veljače, a optimalni su jesenski rokovi od sredine rujna do kraja listopada. Budući da se zbog povećane potražnje za cvijetom i eteričnim uljem kamilice povećavaju sjetvene površine, sve veći problem postaje berba cvijeta koja se može riješiti s više rokova sjetve, a čime se osigurava manje ili više produženo vrijeme cvjetanja. Prvi je rok sjetve kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ako je pravilan raspored oborina u jesen, postižu se produženim rokovima sjetve zadovoljavajući učinci. U izrazito sušnim jesenima, kakve su u kontinentalnom području vrlo česte, usjevi brže niču i rastu brže i ujednačenije ako se sjetva obavi u drugom roku. U takvim uvjetima obilne jutarnje rose vlaže površinu tla, a kako su dnevne temperature umjerene, površina se tla ne isušuje. Proljetna sjetva se ne preporučuje jer su prinosi do 40 % manji. Kamilica se sije plošno po površini jer sjeme klija samo ako ima dovoljno svjetlosti. Za sjetvu se iskorištava mješavina u kojoj je 25-30 % sjemena, a ostatak je pulvis odgovarajuće sorte.

Ovisno o klijavosti sjemena i o sorti, potrebno je 7 do 9 kg mješavine po hektaru. Sjetva kamilice obavlja se u jednom prohodu kombiniranim ratilom sastavljenim od rotobrane, glatkog valjka i sijaćice.

Sijaćica koja se koristi u sjetvi kamilice može biti preinačena sijaćica za žito sa koje su uklonjeni ulagači sjemena pa sjeme kamilice izravno iz spremnika pada na površinu tla s visine od cca 1 m i ravnomjerno se raspodjeli po površini tla. Zbog načina sjetve i veličine sjemena kamilice (masa 1.000 zrna je 0,02 – 0,05 g), vjetar utječe na sjetvu pa se sjetva mora prekinuti ako vjetar počne zanositi sjeme. Sjetvom na ovaj način smanjuje se opterećenje na tlo (čuva se struktura tla), jer umjesto u dva ili tri pojedinačna prohoda sjetva se obavlja u jednom prohodu zajedno s predsjetvenom pripremom tla pa se smanjuju troškovi i predsjetvene pripreme tla i sjetve. Posije li se kamilica u prvom roku sjetve, obavezno još jedanput treba izvaljati površinu, što nije potrebno pri kasnijem roku jer tada je tlo vlažnije.

(nastavlja se)

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakU Motovunu otvorena prva istarska banka vina
Sljedeći članakKretanje usporava starenje
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.