Inke su smatrali kvinoju majkom svih zrna, a samo je vladar imao čast posijati prve sjemenke u sezoni i to isključivo alatkom od zlata.

Bila je osnovna namirnica Inka, ali zbog bogatstva u mineralima, vitaminima i proteinima visoke biološke vrijednosti postala je omiljena među ljubiteljima prirodne prehrane.

Zahvaljujući visokom udjelu proteina, najvišem od svih žitarica, i činjenici da prilikom njezina uzgoja nisu potrebni insekticidi ni pesticidi, kvinoja je vrlo cijenjena među sljedbenicima prirodne prehrane, a posebice među vegetarijancima. Kvinoja je blago koje se skriva na odjelima zdrave hrane i u specijaliziranim dućanima s ekološkim namirnicama.

Uzgoj kvinoje započeo je prije najmanje tri tisuće godina, vjerojatno u blizini jezera Titicaca i bila je osnovna prehrambena namirnica Inka do dolaska španjolskih konkvistadora koji su je zamijenili kukuruzom, ječmom, pšenicom, zobi i krumpirom.

Najistaknutija činjenica vezana uz kvinoju je da, u usporedbi s tradicionalnim žitaricama, ima povećanu razinu proteina (13% svoje težine što je dvostruko više od riže) s udjelima ključnih aminokiselina koje olakšavaju njihovu apsorpciju u organizmu.

Ugljikovodici čine 69% težine kvinoje i čine 374 kalorije na 100 g. Zbog toga, ova je namirnica optimalan izvor energije koja se polako oslobađa u organizmu zahvaljujući dijetetskim vlaknima (6 g na svakih 100 g). Ova vlakna, pak, pogoduju cirkulaciji probavnog sustava, reguliraju razinu kolesterola, razvijaju pozitivnu bakterijsku floru i prevencija su u liječenju raka debelog crijeva.

Uz to, bogata je važnim mineralima, posebice željezom: obrok od 60 g kvinoje zadovoljava 46% dnevnih potreba muškarca i 31% potreba žena (iako apsorpcija željeza u organizmu ovisi o drugim namirnicama u prehrani). Slijede magnezij (36%), fosfor (31%), mangan (27%), cink (13%), bakar (12%) i kalij (11%). Ovaj omjer čini kvinoju superiornijom namirnicom od riže, zobi ili pšenice te predstavlja izniman prehrambeni proizvod za mineralizaciju organizma, a posebice je korisna za mišićno-koštani sustav, živčani sustav te imunitet organizma.

Vitamini u kvinoji još pojačavaju pozitivne učinke ove žitarice, posebice folna kiselina (60g zadovoljava 15% dnevnih potreba), zatim vitamin B2 (13%) i B3 (9%), koji su nezamjenjivi kako za zdravlje živčanog sustava tako i za jačanje organizma u borbi protiv bolesti. Važno je još napomenuti da ova namirnica ne sadrži gluten se odlično probavlja.

Kvinoja nudi bogatu lepezu mogućnosti u pripremi obroka, od salata do sofisticiranih deserta.

Njezina hrskava zrna svijetložute boje imaju okus koji bi se najbliže mogao opisati kao okus između riže i kuskusa, nemaju težak okus niti sprječavaju ostale okuse da dođu do izražaja. Nakon kuhanja zrna postaju mekana i sjajna te daju osobnost svakom receptu.

Osnovni recept za kuhanje kvinoje vrlo je jednostavan. Stavite kuhati dvije mjerice vode i nakon što voda zaključa dodajte jednu mjericu kvinoje, poklopite i ostavite kuhati na srednje slaboj vatri dok zrna ne upiju vodu za što je potrebno između 12 i 15 minuta. Kvinoja je kuhana kada zrna postanu prozirna i kada se bijela klica odvaja i izgleda poput spiralnog repića. U vodu možete dodati lovorov list, razne začine ili nekoliko režnja češnjaka kako bi imala bolji okus, ili je kuhajte u povrtnoj juhi.

Važno je da su zrna dobro kuhana jer inače može doći do problema u probavi, a ako ih se predugo kuha mogu izgubiti svojstva. Kombinirajte kvinoju s povrćem, a možete je koristiti umjesto riže, prosa ili kuskusa te čini dobar spoj s kukuruzom i svim vrstama povrća, ali pripazite sa začinima jer kvinoja upija njihove okuse.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakDva najopasnija sata dana
Sljedeći članakPitomi lan – puno koristi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.