U organizaciji Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu krajem prošle godine održana je 12. sjednica Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Odbor čine 53 predstavnika tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, javna tijela, socijalni i gospodarski partneri, organizacije civilnog društva, predstavnici Europske komisije te predsjednik Odbora, državni tajnik Tugomir Majdak.

Na sjednici se raspravljalo o statusu provedbe i o prijedlogu izmjena Programa ruralnog razvoja. Korištenje sredstava koja se ulažu u poljoprivredu i ruralna područja pozicionira Hrvatsku u gornju polovicu na ljestvici zemalja EU po iskorištenosti sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 84%, dok je EU prosjek 81%.Primjera radi, slabije iskorištenje ovog fonda i Programa ruralnog razvoja imaju Belgija, Njemačka, Nizozemska itd. Također na sjednici je naglašen uspješan status provedbe Programa ruralnog razvoja od samog početka provedbe do 30.11.2023. godine. U odnosu na ukupnu alokaciju, ugovoreno je 98% dostupnih sredstava što iznosi 3,2 milijarde eura, a isplaćeno 84% dostupnih sredstava (2,8 milijarde).

Istaknuto je da se najveći dio ukupno ugovorenih sredstava iz PRR-a, odnosi na investicijske projekte poljoprivrednika kojima je na ovaj način omogućeno modernizirati i povećati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima kroz Mjeru 4 “Ulaganja u fizičku imovinu“, zatim slijedi Mjera 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ s 13% od ukupno ugovorenih sredstava, Mjera 13 „Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima“ također s 13% te Mjera 6 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“  s 10% od ukupno ugovorenih sredstava.

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Prethodni članakOsnovne škole u Zagrebu uskoro dobivaju ekološki proizvedenu hranu
Sljedeći članakNacionalni je interes da se se sjeme proizvodi u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.