Članovi udruge Hrvatsko sjeme okupili su se u utorak sredinom prosinca 2023. godine u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u Brijestu na izbornoj skupštini.

Uvodnu riječ održao je Kristijan Puškarić, dipl.ing., predsjednik Udruge, koji je kratko prezentirao rad Udruge kao i plan daljnjih aktivnosti za 2024. godinu.

Sudionike je pozdravio pomoćnik ravnateljice i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo dr. sc. Goran Jukić istaknuvši kako je ove godine prijavljeno 22.610 ha sjemenskih usjeva te kako se radi o najboljoj godini po sjetvenim površinama u zadnjih deset godina. Također je naglasio kako se intenzivno radi na novoj Uredbi kojom se utvrđuju pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište u Uniji biljnog reprodukcijskog materijala, kategoriji, autentičnosti i kakvoći, certificiranju, označivanju, pakiranju, uvozu, specijaliziranih subjekata i registracije sorti.

Dr. sc. Luka Andrić je govorio o znaku „Dokazana kvaliteta Hrvatska“ za proizvedeno sjeme u RH.

Za sjemensku soju nadstandard bila bi GMO analiza koju već provodimo i koja je donijela poboljšanje, a za žitarice bio to bio Heubach test. Oznaka je namijenjena za sve koji to žele jer je u interesu da svi proizvode sjeme u RH, naglasio je Andrić

Puškarić je posebno istaknuo kako će se i dalje raditi na poboljšanjima u sektoru sjemenarstva. Također je naglasio kako su proizvodno vezane potpore pomogle sektoru sjemenarstva, posebno kod sjemenske proizvodnje kukuruza, lucerne i stočnog graška.

Provedeni su i izbori predsjednika, podpredsjednika i upravnog tijela udruge. Za predsjednika je reizabran Kristijan Puškarić, a za podpredsjednika Luka Andrić.

Izvor: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Prethodni članakKoliko je novaca u poljoprivredi do sad isplaćeno iz Programa ruralnog razvoja?
Sljedeći članak10 milijuna eura za ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.