U 54. godini života napustio nas je Domagoj Rastija, redoviti profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, istaknuti znanstvenik i agronom.

Rođen je 12. lipnja 1970. godine u Osijeku u kojem je završio osnovnu školu i matematičku gimnaziju. Ratna zbivanja utjecala su i na njegov nastavak obrazovanja, jer mu je obrana rodnog grada i domovine bila najvažnija, pa je sudjelovao kao dragovoljac u obrani grada Osijeka i Hrvatske u Domovinskom ratu, a kao časnik Hrvatske vojske odlikovan je spomenicom Domovinskog rata i Redom hrvatskog pletera. Studij je nastavio i nakon rata diplomirao je 1997. g. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na kojem je iste godine zaposlen u svojstvu mlađeg asistenta na predmetima „Pedologija“ i „Fizika tla“. Magistrirao je 2002.g. a doktorirao 2006. godine, kad je postao docent. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2010. godine.

OGLAS

Od akademske godine 2005./2006. imenovan je za nastavnika na modulima „Pedologija“ i „Terenska i laboratorijska istraživanja u pedologiji“, a razne module predavao je preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studentima. Koautor je brojnih znanstvenih radova u području pedogeneze i sistematike tala, hidropedologije i fertilizacije. Svi objavljeni radovi pripadaju u područje biotehničkih znanosti i polje poljoprivrede, ali i u interdisciplinarna područja. Aktivnim sudjelovanjem na velikom broju međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, Domagoj Rastija je kroz prezentaciju rezultata svojih istraživanja dao veliki znanstveni i stručni doprinos u području pedologije.

Član Znanstvenog odbora Međunarodnog savjetovanja agronoma

Također, od 2009. do 2015. godine bio je član Znanstvenog odbora Međunarodnog savjetovanja agronoma. Od zasnivanja radnog odnosa na Poljoprivrednom fakultetu uključen je u znanstveno-istraživački rad i sudjelovao je u mnogim istraživanjima i projektima. Od 2009. bio je voditelj agronomskog dijela više desetaka idejnih projekata navodnjavanja i predinvesticijskih studija i koncepcijskih rješenja. Također, Domagoj Rastija bio je voditelj brojnih diplomskih i završnih radova te mentor dva doktorska rada. Koautor je tri sveučilišna priručnika: „Uzorkovanje tla i biljke za agrokemijske i pedološke analize“, „Plodnost i opterećenost tala u pograničnom području“ i „Kalcizacija tala u pograničnome području“. Bio je član Hrvatskog tloznanstvenog društva, Hrvatskog agronomskog društva i Akademije poljoprivrednih znanosti.

Brojnim generacijama studenata i diplomiranih agronoma koji su slušali njegova predavanja ostat će u sjećanju kao izvrstan i zanimljiv predavač, ali i pedagog koji je rado educirao, motivirao i nesebično davao korisne i praktične savjete, u raspravama uvijek propitujući ispravnost i pragmatičnost donesenih zaključaka, kako bi primjena dala potrebne i tražene rezultate. Obitelji, prijateljima i kolegama nedostajat će njegova vedrina, dosjetljivost, duhovitost, ali i brižnost, osjećajnost i ljubav. Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je čuvao, proučavao i volio!

Prethodni članakRadionice za potencijalne korisnike potpora malim poljoprivrednicima
Sljedeći članakKljučna uloga naprednih tehnologija u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.