Kako uzgojiti rane rajčice ?

45

Zbog temperaturnih zahtjeva rajčice, termin „rana rajčica“ se odnosi na rajčicu uzgojenu u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, čija berba započinje u vrijeme kad rajčica uzgajana na otvorenome još ne sazrijeva.

Već najjednostavnijom zaštitom, pokrivanjem redova zasađene rajčice niskim tunelima od polietilenske (PE) folije, može se postići nešto raniji početak berbe. Veće su mogućnosti uzgojem u visokim tunelima bez grijanja, ili s dopunskim grijanjem kad su vanjske temperature ispod 5 °C. U ovim se objektima u početnim fazama rasta (poslije sadnje, a prije vezanja biljaka) može primijeniti i izravno prekrivanje agrotekstilom, čime se temperatura diže za dodatna 2 do 4 °C. U zaštićenim prostorima, gdje se može zagrijavati do potrebnih temperatura za normalni rast i razvoj, rajčica se može uzgajati tijekom cijele godine.

Rokovi uzgoja

Rokove uzgoja potrebno je uskladiti s temperaturnim zahtjevima, dnevnom količinom svjetla i željenim razdobljem berbe. U vrijeme sadnje minimalna temperatura zraka u zaštićenom prostoru ne bi trebala biti niža od 10 °C, dok bi tlo trebalo biti zagrijano na 16 °C. Za normalnu cvatnju potreban je intenzitet svjetla od najmanje 10.000 luksa, dok je za neprekidan razvoj i plodonošenje optimalno 35.000 luksa. Razdoblje berbe se može planirati poznavajući biologiju rajčice.

""

Obrada tla

Za dobar razvoj korijena rajčice potrebna je duboka obrada tla do 30 cm. Pored gnojidbe zrelim stajskim gnojem (40 do 100 t/ha), mineralna gnojiva dodaju se na osnovu analize tla i planiranog prinosa. Tlo se po potrebi navlaži i površinski obradi frezom, nakon čega se 10 do 14 dana prije sadnje postavlja sustav za navodnjavanje kapanjem i malč od crne PE-folije, kako bi se tlo što bolje zagrijalo.

Više pročitajte u  Gospodarskom listu br.4……

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako očistiti višak šećera iz organizma na prirodan način?
Sljedeći članakStjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, ponovno kandidat HSS-a za župana, Hrvoje Frankić, kandidat za zamjenika župana
doc. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.