Nematode korjenovih kvržica – sve veća prijetnja proizvođačima povrća u Hrvatskoj

46

""

Nematode korijenovih kvržica, Meloidogyne sp., predstavljaju sve veću prijetnju proizvođačima povrća u Hrvatskoj, na otvorenomi u zaštićenim prostorima. Tijekom 2016. godine, utvrđene su diljem Hrvatske (Osijek, Vinkovici, Suhopolje, Gradina,
Zadar, Biograd n/m, Metković, u Međimurju, Baranji i dr.), na rajčici, paprikama, mrkvi, peršinu, celeru, krastavima, lubenicama, šćiru i luku. Budući da parazitiraju veliki broj biljnih vrsta (u literaturi se navodi između 2000 i 3000 domaćina), uvelike
je otežan izbor biljaka u plodoredu. Intenzitet zaraze na pojedinim lokalitetima u Hrvatskoj tijekom 2016. godine bio je toliki da je onemogućio cjelokupnu proizvodnju ili je smanjio kvalitetu proizvoda te se oni nisu mogli plasirati na tržište.

U praksi, vrlo često, proizvođači povrća prekasno postanu svjesni problema s nematodama korijenovih kvržica, budući da su nevidljive golim okom, te se tek nakon pojave simptoma pregledava proizvodni nasad na prisustvo biljno-parazitnih nematoda.

Načini širenja

 
Nematode korijenovih kvržica prenose se zaraženim sadnim materijalom ili presadnicama,
zaraženim supstratom, vjetrom, vodom, životinjama, ali najzaslužniji za prenošenje nematoda je čovjek. On može nematode prenositi na oruđu, raznim alatima, na obući, traktorskim gumama i sl. Stoga je vrlo važno provoditi dezinfekciju svih oruđa i alata, kao i obuće, te pranje traktorskih guma i mehanizacije pri svakom izlasku iz zaražene parcele.

Nematode korijenovih kvržica ne mogu se prenositi sjemenom.

Oštećenja

Oštećenja koja se javljaju uslijed napada nematoda korijenovih kvržica uključuju kvržice i zadebljanja na korijenu, bradatost korijena, račvanje korijena, venuće, biljka slabije usvaja vodu i hranjive tvari te se posljedično smanjuje uroda i kvaliteta.

 Meloidogyne su uglavnom štetnici toplijih klimatskih područja, ali sve češće se javljaju i u hladnijim predjelima, posebice u zaštićenim prostorima. To su endoparaziti koji se hrane citoplazmom žive biljne stanice, u korijenu biljaka.

Mužjak i ženka se razlikuju, mužjak je crvolik, dok ženka ima prošireno tijelo, kruškolikog izgleda, ali ne formira cistu. Tijelo joj je elastično, mliječnobijele boje, veličine 0,5-0,8 mm x 0,4-0,5 mm.

Mužjaci su veličine 0,8-2 mm, a ličinke 0,3-0,5 mm. Infektivna je ličinka 2. stadija koja ulazi u korijen gdje se hrani, sazrijeva, te gubi mogućnost kretanja. U posljednjem presvlačenju mužjaci ostaju crvoliki, dok ženke tvore želatinoznu masu u koju odlažu jaja.

Ona se obično nalazi na površini korijena, a može sadržavati od  300 pa čak i do 2000 jaja.

Veći broj jaja razvija se ukoliko su temperaturni uvjeti povoljniji, ali ovise i o biljci domaćinu, o tipu tla i dr. Općenito, lakša tla pogoduju razvoju nematoda korjenovih kvržica više nego teška tla. Na mjestima zaraze, na korijenu, brzo dolazi do pojave prvih simptoma u vidu zadebljanja.
Međutim, vrlo rijetko se događa da pregledom korijena nije moguće vizualno utvrditi kvržice, dok  biljka pokazuje simptome venuća.

Često je simptome moguće zamijeniti simptomima nedovoljne ishranjenosti, simptomima uzrokovanim biljnim bolestima ili lošim režimom vode u tlu.  Sličan slučaj utvrđen je na paprici u Baranji: paprika je pokazivala simptome venuća, korijen je bio bez simptoma tj. bez kvržica, ali disekcijom je utvrđeno čak 3700 nematoda korjenovih kvržica u 1 g korijena.

Mjere suzbijanja

Što se tiče mjera suzbijanja, one uvelike ovise o kulturi. Uglavnom se preporuča integrirana zaštita koja uključuje kombinaciju više mjera borbe protiv ovih nematoda.

Plodored s biljkama nedomaćinima ovoj nematodi ili sadnjom otpornih sorata moguće je smanjiti brojnost populacije nematoda korjenovih kvržica. Pri tome valja voditi računa da je tlo čisto od korova, kako se ne bi dogodilo da se nematode razvijaju na korijenu korovnih biljaka.

Biljke koje nisu dobri domaćini za ove nematode su npr. kukuruz ili soja.

Također se vrlo dobrom pokazala primjena organskih gnojiva (posebice pilećeg stajnjaka), samostalno ili u kombinaciji s biljkama iz roda Tagetes.

Poznato je da kombinacija facelije, gorušice, heljde s nekim travnim smjesama, primjenjenih u obliku zelene gnojidbe, povoljno djeluje na smanjenje  populacije nematoda korjenovih kvržica, dok istovremeno podiže brojnost korisnih organizama u tlu. 

Zabilježena je velika učinkovitost entomopatogenih nematoda u simbiozi s bakterijama Photorhabdus i Xenorhabdus u suzbijanju nematoda korjenovih kvržica, budući da reduciraju izlazak infektivnih ličinki iz jaja.

Od fizikalnih metoda vrlo je učinkovita termička sterilizacija tla vrućom vodenom parom, ali vrlo skupa.

Kod nas je najraširenija mjera solarizacije tla, kad se u najtoplijim mjesecima tlo prekriva folijom, te se postižu vrlo visoke temperature (na 10 cm dubine tla zabilježena je temperatura do max. 410C). Primjena kemijskih mjera uvelike ovisi o kulturi.

U rajčici dozvolu imaju pripravci na bazi fluopirama, fostiazata i oksamila, dok u mrkvi i ostalom korjenastom povrću nije dozvoljeno primjenjivati navedena sredstva, kao niti dazomet, koji je moguće primijeniti kod velikog broja povrtnih kultura.
U svakom slučaju, proizvođačima povrća preporuča se pregled tla na prisustvo nematoda korjenovih kvržica prije sadnje ili sjetve povrća, kako bi se eventualno prisustvo ovih nematoda na vrijeme uočilo, te smanjile potencijalne štete i očuvala rentabilnost proizvodnje.

 

prof.dr.sc. Mirjana Brmež

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakInfluenca ptica u Špičkovini- izjava za medije pomoćnika ministra Damira Agičića
Sljedeći članakZavršena eutanazija peradi na gospodarstvima u Špičkovini kod Zaboka
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.