Uzgoj smilja. Premda se samoniklo smilje već dugi niz godina bere i otkupljuje, pretežito u Dalmatinskoj zagori, tek u posljednjih par godina doživljava pravi procvat u Hrvatskoj i BiH. Otkrićem brojnih koristi eteričnog ulja smilja, ono je postalo jedna od traženijih biljaka u novije vrijeme u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Ljekovitost smilja

Smilje je danas najpoznatije po tome što pridonosi smanjenju bora na koži zbog sposobnosti proizvodnje kolagena, te poboljšanja čvrstoće kože. Zbog toga je nezamjenjiv sastojak brojnih proizvoda za njegu kože: krema za lice, ulja, losiona i seruma.
Također ima i mnoga druga korisna djelovanja – antioksidativno, antibakterijsko i antifugalno djelovanje, koristi se u liječenju bolesti jetre, smanjuje razinu kolesterola, sprječava nastanak hematoma, koristi se za inhalaciju kod problema s dišnim putovima i dr.

""

Stanište Smilja

U narodnoj medicini spominje se njegovo pozitivno djelovanje kod stanja kroničnog umora, iscrpljenosti i oslabljenog imuniteta. Primjenjuje se u mirisnim svjetiljkama, kupkama, te se koristi i za masažu.

Plantažni uzgoj smilja

U Hrvatskoj se smilje počelo plantažno uzgajati tek u posljednjih četiri, pet godina. Sva saznanja o uzgoju temeljila su se na iskustvima u Francuskoj gdje su posađene prve plantaže. Od tad do danas radilo se na prilagođavanju tehnologije uzgoja smilja u našim uvjetima, te su posađene stotine hektara smilja diljem Hrvatske.

Mnogi proizvođači odlučuju se na organski uzgoj smilja kako bi mogli zadovoljiti velike inozemne potrebe za eteričnim uljem kontrolirane kvalitete. Smilje nije prezahtjevno za uzgoj u smislu potrebe za vodom i plodnim tlom, te zbog svoje prilagođenosti uspijeva na terenima gdje nije moguća druga rentabilna proizvodnja. Upravo takvi uvjeti uzgoja na kršu daju mu specifične i visokovrijedne sastavnice eteričnog ulja.

Smilje koje raste na našem području je Helichrysum italicum (Roth) G. Don, te spada u porodicu glavočika. Pripada rodu Helichrysum koji broji više od 600 vrsta diljem svijeta. Često se događa da se zbog nedovoljnog poznavanja morfoloških svojstava smilja, te zbog neuređenog tržišta sjemena, pod Helichrysum italicum prodaju i druge vrste s manjim udjelom eteričnog ulja i drugačijim sastavom. Zbog toga je prilikom nabave sadnica potrebno poznavati porijeklo biljnog materijala, kao i osnovna svojstva vrste.

Botanička svojstva smilja

Smilje je polugrm visine do 60 cm. Stabljika mu je uspravna i obrasla svilenkastim, gustim dlačicama. Dno stabljike je drvenasto iz kojega se granaju sivo-smeđe grančice s listovima obraslim cvjetnim stabljikama. Listovi su duguljasti, tupog vrha, na licu zeleni, a na naličju srebrni. Donji listovi grana su skupljeni u rozetu, a ostali su naizmjenično raspoređeni po stabljici. Prema građi cvijeta smilje pripada cjevnjačama. Cvjetovi su skupljeni u glavičaste cvatove koji se sastoje samo od cjevastih cvjetova, odnosno, imaju cjevast vjenčić. U njima se nalaze tučak i prašnik. Čaška je uglavnom potpuno zakržljala. Boja cvijeta je zlatno-žuta.

""

Cvijet smilja

 

Uzgoj smilja

Kod planiranja uzgoja smilja treba imati na umu da je to višegodišnja biljka, te se očekuje da će biti na istoj površini do 10 godina, odnosno ovisno o uvjetima uzgoja, intenzitetu eksploatacije, te mogućoj pojavi bolesti.

Klima

Smilje prirodno raste u priobalju i na otocima gdje prevladava Sredozemna klima tipa Csa s vrlo suhim i vrućim ljetima, te blagim i kišovitim zimama. Također, prirodno stanište mu je i unutrašnjost Dalmacije gdje prevladava umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa).

Tlo…, Priprema tla…, Proizvodnja presadnica…Vegetativno razmnožavanje…, Sadnja…, Održavanje nasada…, Mjere odkorovljavanja…, Rezidba…, Gnojidba…, Zalijevanje…, Način i vrijeme žetve smilja…, Prinos…, Prerada smilja – proizvodnja eteričnog ulja…, Eterično ulje…, Očuvanje i zaštita smilja…
Cijeloviti tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br.5/2017…

 

Autor:

Tonka Ninčević, mag. ing. agr.
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Prethodni članakInfluenca ptica u Špičkovini- izjava za medije pomoćnika ministra Damira Agičića
Sljedeći članakZavršena eutanazija peradi na gospodarstvima u Špičkovini kod Zaboka
Tonka Ninčević, mag. ing. agr.
Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša kao znanstveni novak na Zavodu za biljne znanosti. Područje interesa: uzgoj i biokemijska karakterizacija ljekovitog i aromatičnog bilja, populacijska genetika, etnobotanika. Diplomirala je 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomskom fakultetu. Radi na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša kao znanstveni novak na Zavodu za biljne znanosti. Provodi istraživanja (uzgoj, biokemijska karakterizacija i populacijska genetika) na ljekovitom i aromatičnom bilju. Sudjelovala je na različitim europskim i domaćim projektima. Autorica je kurikuluma i priručnika izbornog predmeta: „Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja“ za srednje škole. Uključena je u Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH, u Radnu skupinu ljekovito i aromatično bilje. Članica je Hrvatskog botaničkog društva i Društva za ljekovito i aromatično bilje zemalja jugoistočne Europe.