Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi uljane repice nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj. U usjevu uljane repice među prvim gospodarski važnim štetnicima pratimo pojavu proljetnih repičinih pipa – mala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus) i velika repičina pipa (Ceutorhynchusnapi). Istovremeno možemo očekivati i pojavu repičinog sjajnika (Brassicogethesaeneus). Ovi štetnici imaju jednu generaciju godišnje. Proljetne repičine pipe su sive boje tijela, veličine oko 3-4 mm, a glavna morfološka razlika između ovih dviju vrsta je u boji nogu.

Nakon prezimljenja odrasle pipe tijekom veljace i ožujka, ovisno o temperaturama, izlaze iz tla i zapocinju s ishranom na usjevima uljane repice. Za izlazak repicinih pipa potrebno je da temperatura tla na 5 cm dosegne 6ºC, a prosjecna dnevna temperatura zraka 10ºC. Odrasli kukci se kratko hrane grizuci rubove listova, peteljku ili žile na nalicju listova. Ženke nakon 15-ak dana zapocinju s odlaganjem jaja.

Ženka male pipe odlaže jaja na donju stranu peteljke lista, a licinka se hrani u peteljci i srednjoj žili lista, a ponekad i u izbojima. Posljedica ishrane licinki je žucenje i otpadanje listova. Ženka velike pipe odlaže jaje u glavnu stabljiku i postrane izbojke, te na mjestima odlaganja jaja nastaju zadebljanja. Licinka se razvija u stabljici i izbojcima praveci hodnike.

Kako prepoznati štete?

Napadnuta stabljika nepravilno se razvija, dolazi do deformacija i pucanja tkiva, što otvara put napadu uzročnika bolesti.
Rast biljke je usporen, a stvaranjem postranih izboja biljka poprima žbunast izgled. Razvoj ličinki završava nakon 30-ak dana kad odlaze u tlo na kukuljenje. Najači napad proljetnih repičinih pipa povoljno utječe vlažnost u proljeće. Šete su najveće u godinama kad krajem ožujka još nije započeo intenzivniji rast biljaka.

Više pročitajte u Gospodarskom listu br.4…..

Prethodni članakDirektor želi ukinuti slobodne sate
Sljedeći članakStjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, ponovno kandidat HSS-a za župana, Hrvoje Frankić, kandidat za zamjenika župana
Tamara Rehak Biondić, dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica u Zavodu za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu. Uža specijalnost zaštita bilja u ratarstvu i nematologija. Rođena 1972. godine u Vinkovcima. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine iz područja zaštite bilja. Radila u laboratoriju za analizu kvalitete sjemena „Sjeme Slavonija“ u Vinkovcima, poljoprivrednim ljekarnama u Vinkovcima, u Lipovcu d.d bila tehnolog zaštite bilja povrćarske proizvodnje te u Poljoprivrednoj zadruzi Jankovci, voditelj zaštite bilja ratarske proizvodnje. Od 2010. radi u Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS) u Zagrebu. Na radnom mjestu više stručne savjetnice radi u laboratoriju za nematologiju na dijagnostici zlatnožute (Globodera rostochiensis) i blijedožute (Globodera pallida) krumpirove cistolike nematode u sklopu provedbe programa posebnog nadzora. U odjelu za biljno zdravstvo sudjeluje u izradi i provedbi programa posebnog nadzora na smeđu trulež (Ralstonia solanacearum) i prestenastu trulež (Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus) gomolja krumpira, na praćenju gospodarski važnih štetnih organizama u području ratarstva u okviru izvještajno prognoznih poslova, stručnom nadzoru sjemenske proizvodnje krumpira te kao ovlaštena predavačica Ministarstva poljoprivrede sudjeluje u izobrazbi iz područja održive uporabe pesticida. Jedna od koautorica Priručnika o sredstvima za zaštitu bilja koji je namijenjen polaznicima izobrazbe. U odjelu za sredstva za zaštitu bilja sudjeluje u ocjeni dokumentacije i izradi prijedloga za registraciju iz područja učinkovitosti sredstva. Sudjelovala kao autorica ili koautorica na međunarodnim znanstvenim skupovima usmenim izlaganjima ili posterom. Kao autorica objavila je veći broj stručnih i popularnih članaka.