Zaštita uljane repice od proljetnih štetnika

36

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

U usjevu uljane repice među prvim gospodarski važnim štetnicima pratimo
pojavu proljetnih repičinih pipa – mala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus) i velika repičina pipa (Ceutorhynchusnapi). Istovremeno možemo očekivati i pojavu repičinog sjajnika (Brassicogethesaeneus). Ovi štetnici imaju jednu generaciju godišnje.

Proljetne repičine pipe su sive boje tijela, veličine oko 3-4 mm, a glavna morfološka razlika između
ovih dviju vrsta je u boji nogu.

Nakon prezimljenja odrasle pipe tijekom veljace i ožujka, ovisno o temperaturama,
izlaze iz tla i zapocinju s ishranom na usjevima uljane repice.

Za izlazak repicinih pipa potrebno je da temperatura tla na 5 cm dosegne 6ºC, a prosjecna dnevna temperatura zraka 10ºC. Odrasli kukci se kratko hrane grizuci rubove listova, peteljku
ili žile na nalicju listova. Ženke nakon 15-ak dana zapocinju s odlaganjem jaja.

Ženka male pipe odlaže jaja na donju stranu peteljke lista, a licinka se hrani
u peteljci i srednjoj žili lista, a ponekad i u izbojima. Posljedica ishrane licinki je žucenje i otpadanje listova. Ženka velike pipe odlaže jaje u glavnu stabljiku i postrane izbojke, te na mjestima odlaganja jaja nastaju zadebljanja.

Licinka se razvija u stabljici i izbojcima praveci hodnike.

Kako prepoznati štete?
Napadnuta stabljika nepravilno se razvija, dolazi do deformacija i pucanja tkiva, što otvara put napadu uzročnika bolesti.
Rast biljke je usporen, a stvaranjem postranih izboja biljka poprima žbunast izgled.

Razvoj ličinki završava nakon 30-ak dana kad odlaze u tlo na kukuljenje.

Najači napad proljetnih repičinih pipa povoljno utječe vlažnost u proljeće.

Šete su najveće u godinama kad krajem ožujka još nije započeo intenzivniji rast biljaka.

Više pročitajte u Gospodarskom listu br.4…..

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako očistiti višak šećera iz organizma na prirodan način?
Sljedeći članakStjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, ponovno kandidat HSS-a za župana, Hrvoje Frankić, kandidat za zamjenika župana
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.