Zimski luk (Allium fistulosum) nije široko rasprostranjena vrsta u našim krajevima i uglavnom se uzgaja kao višegodišnja biljka u kućnim vrtovima. Ne formira krupne lukovice tako da se najčešće koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Može se koristiti i samo lišće kao začin dodavanjem kuhanim jelima i salatama.

Prednosti zimskog luka su njegova visoka otpornost prema niskim temperaturama, niski zahtjevi prema tlu, visoka hranidbena vrijednost i ujednačena aroma. Zimski luk je posebno bogat vitaminom C, ali sadrži i druge vrijedne sastojke poput karotenoida, makro i mikroelemenata, posebno kalcija i kalija te flavonoida koji imaju antioksidativnu funkciju.

2 tipa

Neki autori navode da postoje dva tipa zimskog luka koji se međusobno razlikuju prema namjeni, odnosno, cilju uzgoja. To su tzv. Japanese Bunching Onion koji se uzgaja zbog izdužene i izbijeljene lažne stabljike, te Welsh Onion koji se uzgaja zbog lišća. Zimski luk se razmnožava generativno ili vegetativno. Nakon nicanja na stabljici, platou, brzo počinje grananje i formiranje više lažnih stabljika s cjevastim lišćem, ali se ne stvaraju lukovice. Ako su uvjeti povoljni, novo lišće stalno raste i obnavlja se, a starije odumire. Tijekom godine se nastavlja i grananje na stabljici platou, te se stvara busen promjera 15 do 30 cm. U busenu koji je manje čvrst i zbijen nego kod luka vlasca u prvoj godini ima 3 do 5, a u drugoj 10 do 15 biljaka. U drugoj i sljedećim godinama pojavljuju se cvjetne stabljike visine 40 do 70 cm, sa svijetlozelenim cvjetovima skupljenima u štitastom cvatu. Sjeme je crno i smežurano, nešto sitnije od luka tako da u jednom gramu može biti između 300 i 500 sjemenki.

Osjetljiv na višak vode

Unatoč otpornosti na niske temperature, u kontinentalnom području tijekom zime odbacuje lišće, ali ponovno potjera u rano proljeće, prije nego lučica posađena u jesen. Nicanje započinje na 2 do 3 °C, a optimalne temperature su 18 do 20 °C, pri čemu niče za 10 do 15 dana. Iako zahtijeva dosta vode tijekom vegetacije, zimski luk je osjetljiv na zadržavanje vode u tlu. Biljke dobro podnose kratkotrajnu sušu.

Uzgoj zimskog luka

Za uzgoj zimskog luka pogodna su lakša tla koja se u proljeće brže zagrijavaju. Optimalna pH-vrijednost je u rasponu od 5,7 do 7,4. Priprema tla, gnojidba i mjere njege tijekom vegetacije iste su kao i za luk. Pri uzgoju iz sjemena može se sijati na stalno mjesto ili se mogu uzgojiti presadnice. Sjetva se obavlja u kolovozu ili u rano proljeće, krajem veljače ili u ožujku, na dubinu 2 do 3 cm. Za izravnu sjetvu potrebno je između 8 i 16 kg sjemena/ha, a za proizvodnju presadnica 2 do 4 kg/ ha. Međuredni razmak je 25 do 40 cm, a razmak između biljaka u redu 10 do 30 cm, ovisno o planiranom trajanju uzgoja. Pri ljetnoj sjetvi bolji je uzgoj iz presadnica, uz sadnju sredinom listopada. Uzgoj presadnica traje oko 40 do 50 dana. Usjev uzgojen iz presadnica posađenih u listopadu, može se prvi put brati već u prvoj polovici travnja naredne godine. Kad je biljka visoka 15 do 20 cm, s 2 do 3 lista, odrežu se lažne stabljike pri površini tla. S berbom se ne smije kasniti, jer dolazi do tjeranja cvjetne stabljike, čime biljka postaje neupotrebljiva. Ako se sije u proljeće, prva berba je moguća za 3 do 4 mjeseca. U drugoj berbi koja se obavlja 60 do 80 dana nakon prve, lažne stabljike i lišće narastu 30 do 45 cm. Uz primjenu navodnjavanja u istoj godini moguća je i treća berba. Nakon svake berbe usjev se prihranjuje sa 40 do 50 kg/ha dušika (150 do 200 kg KAN-a po hektaru). U drugoj godini uzgoja berba započinje već u ožujku, a pokrivanje biljaka agrotekstilom može pospješiti (ubrzati) berbu za 10 do 15 dana. Za vegetativno razmnožavanje mogu se koristiti dvogodišnje ili trogodišnje biljke. Buseni se izvade sredinom jeseni i podijele, odnosno, pripreme se reznice od dijela platoa, korijenja i jedne lažne stabljike. Vrh se prikraćuje za oko 1/3 kako bi se smanjila transpiracija. Sadnja se obavlja na isti način kao i presadnica uzgojenih iz sjemena. Prinos jednogodišnjeg nasada može biti u rasponu od 2 do 2,5 kg/m2, a dvogodišnjeg i trogodišnjeg od 3 do 5 kg/m2. U pripremi za tržište, zimski luk se očisti od starog lišća, gornje se lišće prikrati i slaže u vezice koje se pakiraju u letvarice ili kartonske kutije obložene PE-folijom.

""

Ako se zimski luk uzgaja zbog izdužene i izbijeljene lažne stabljike, prednost ima uzgoj iz presadnica, jer se one mogu posaditi znatno dublje i zagrnuti tlom nego kad se sije sjeme. Kako bi izbijeljena stabljika bila što duža, može se obaviti i nagrtanje u vegetaciji. Berba lažnih stabljika dužine od 15 do 50 cm i promjera od 1 do 3,5 cm obavlja se 6 do 9 mjeseci nakon sadnje. Dužina izbijeljenog dijela trebala bi biti više od 1/4 do 1/3 ukupne dužine lažne stabljike i predstavlja važan parametar kvalitete na tržištu.

Uzgoj u zaštićenim prostorima

S obzirom na manje potrebe za toplinom, zimski luk se može uspješno uzgajati u tunelima i negrijanim plastenicima. U zaštićenim prostorima se bolji rezultati postižu izravnom sjetvom sjemena (4 do 8 g/m2) u odnosu na sadnju presadnica golog korijena. Sjetva se obavlja u kolovozu u četveroredne ili šesteroredne trake. Preciznom sjetvom pneumatskom sijaćicom ili nakon prorjeđivanja ostvaruje se razmak od 3 do 5 cm unutar reda i 10 do 20 cm između redova. Uz uobičajene mjere njege, navodnjavanje svakih 7 dana s 20 mm vode, jednom do dvije prihrane i održavanjem optimalne temperature u zaštićenom prostoru, berba mladog luka započinje u studenom i traje do siječnja. Mladi luk ima promjer lažne stabljike od 0,6 do 1 cm, dužinu 7 do 9 cm i 4 do 5 listova. Moguće je ostvariti prinos od 4 do 8 kg/m2. U zaštićenim prostorima se može provoditi i pospješivanje zimskog luka, na potrebno je osigurati temperaturu od 15 do 22 °C i relativnu vlagu zraka od 75 do 85 % tijekom zime i 70 do 80 % u proljeće. Pospješivati se može u letvaricama ili se cijeli buseni sade u tlo zaštićenog prostora. Pospješivanje započinje krajem listopada i obavlja se sukcesivno do siječnja. Do stavljanja na pospješivanje zimski luk se čuva u podrumu ili spremištu, na temperaturi od 0 do 1 °C. Sadnja je gusta, 400 do 500 biljaka/m2. Tijekom zime berba se obavlja 30 do 40 dana, a u proljeće 18 do 20 dana poslije stavljanja na pospješivanje. Mogućnost proizvodnje tijekom zime u negrijanim zaštićenim prostorima sa značajnim prinosom i ekonomičnom proizvodnjom iz sjemena daje prednost zimskom luku u odnosu na luk. Pri tome je značajna osobina zimskog luka povećano grananje i rast u uvjetima kratkog dana i pri nižim temperaturama.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPoziv na savjetovanje iz zaštite na radu
Sljedeći članakPravo na povrat trošarine za bezolovni benzin
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.