Biskvitni omlet s grožđem

47
Biskvitni omlet s grožđem

Sastojci:
4 jaja
1 žlicu ruma
15 dag šećera
8 dag brašna+za lim
5 dag škrobnog brašna
1/2 praška za pecivo
maslac za lim
Za nadjev:
3 dl slatkog vrhnja
10 dag šećera u prahu
1 vanilin šećer
1 učvršćivač za šlag
40 dag grožđa ili drugoga sezonskog voća

Priprema:
Skinite bobice grožđa i operite ih pa ocijedite, a po potrebi i obrišite. Za biskvit dugo miješajte žumanjke sa šećerom i rumom. Umiješajte obje vrste brašna pomiješane s praškom te čvrsti snijeg od bjelanjaka. Obilno namastite lim, pobrašnite ga te tijestom oblikujte 12 krugova. Pecite ih 6 – 8 minuta u pećnici zagrijanoj na 200° C. Iskrenite ih na tanjur i odmah preklopite tako da gornji dio omleta bude opet odozgo. Ohlađene oprezno otvorite, napunite tučenim slatkim vrhnjem (s pola šećera u prahu, vanilin šećerom i učvršćivačem). Umetnite i voće. Pošećerite.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.