Prhko tijesto:

✦250 g maslaca

✦80 g šećera

✦5 žumanjaka

✦2 žlice kiselog vrhnja

✦400 g glatkog brašna

✦1 prašak za pecivo

Priprema:

Maslac sobne temperature, šećer, žumanjke i kiselo vrhnje izmiješati vilicom, dodati brašno i prašak za pecivo i sve pomiješati u mrvičastu smjesu.

Rukom umijesiti glatko mekano tijesto i utisnuti u kalup dimenzije 35 x 25 cm. Poravnati i staviti peći u zagrijanu pećnicu na 180 °C, 15 minuta.

Nadjev:

✦200 g džema od jagoda

✦400 g jagoda

Priprema:

Izvaditi tijesto iz pećnice i premazati ga džemom od jagoda, a po vrhu poslagati jagode izrezane na pola.

Šaum:

✦5 bjelanjka

✦prstohvat soli

✦200 g šećera

Priprema:

Od bjelanjaka i soli umutiti čvrst snijeg uz postupno dodavanje šećera, dok se sav šećer ne otopi.

Rasporediti snijeg po jagodama, napraviti žlicom čupavi izgled i vratiti u pećnicu smanjenu na 160 °C, na još oko 25 minuta.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakMrkvastičan kolač
Sljedeći članakŠampion 26. Noćnjaka iz Ciste Velike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.